Novi "Put svile" povezuje Kinu i Europu

Na željeznički kolodvor u istočnom Londonu u srijedu je nakon 18 dana putovanja i prijeđenih 12.000 kilometara stigla željeznička kompozicija koja je krenula iz mjesta Yiwu na istoku Kine sa 68 kontejnera s raznim kineskim proizvodima široke potrošnje vrijednih četiri milijuna funti.

Kompozicija je preko teritorija Kazahstana, Bjelorusije, Poljske, Njemačke, Belgije i Francuske i kroz tunel ispod La Manchea došla do istočnolondonske postaje. Za sada je predviđeno da će u London iz Kine dolaziti jedna kompozicija tjedno i za to vrijeme će se vidjeti ima li potrebe za češćim dolaskom kompozicija.

Jačanje trgovačkih veza Kine, Azije, Rusije i Europe

Time su Kinezi otvorili još jednu direktnu željezničku vezu Kine i europskih gradova jer do sada je takva veza postojala sa Španjolskom, Njemačkom, Poljskom Češkom, Bjelorusijom i Rusijom, odakle se roba dalje distribuirala u europske i zapadnoazijske gradove. To je dio plana kineskih vlasti pokrenutog 2013. za otvaranjem novog "Puta svile" zbog jačanja gospodarskih i trgovačkih veza Kine, istočne Azije, Rusije i Europe.

Najnovija veza Kine s europskim gradovima ostvarena je pripajanjem kineske željezničke mreže na rusku transsibirsku željezničku prugu koja preko sibirskih nepregelednih prostranstava povezuje Daleki istok s Europom pa će od svega koristi imati i Rusija koja u 2016. bilježi porast tranzitnog prometa i prijevoza robe željeznicom za 36%, doznaje Russia Beyond the Headlines.

Pomorski putevi još uvijek važni

Stručnjaci se slažu kako je prijevoz kontejnera brodovima jeftiniji, ali željeznicom brže dolaze do odredišta, budući da brodom kontejneri putuju 30 do 45 dana. Prednost kontejnerskih brodova je što odjednom prevoze 20.000 TEU (TEU je orijentacijska jedinica kapaciteta kontejnera duljine 6,1 m i širine 2,44 m) dok željeznička kompozicija prevozi odjednom 200 TEU. No, sve je to daleko jeftinije od prijevoza zrakoplovima kojima je prednost puno brža dostava, iako danas Kina još uvijek najviše robe izveze i preveze u Europu pomorskim putem.

Kinezi se priključili na transsibirsku željeznicu i dovoze robu u europske gradove!

Ako Transsib uspije preuzeti dio tog protoka, rusko gospodarstvo će imati koristi, smatraju ruski stručnjaci za ekonomiju prometa i prometnu politiku.

Moguć izvoz robe iz EU u Kinu

"Danas se preko 3% tereta u robnom prometu Kine i Europe prevozi preko Rusije i Kazahstana" rekao je za RBTH Aleksej Bezborodov, generalni direktor istraživačke agencije InfraNews dodajući kako je taj postotak u stalnom porastu.

Radi povećanja obima prijevoza robe željeznicom kineske vlasti su 2015. otvorile željezničku liniju prema Europi koja zaobilazi Rusiju - put nazvan "Svileni vjetar" ide preko Kazahstana, Azerbajdžana, Gruzije i Turske. Plan je do 2020. tim putem u Tursku i Europu dopremiti 300-400 tisuća kontejnera.

Europski stručnjaci vide preko ove dvije željezničke linije mogućnost izvoza roba iz zemalja EU u Kinu jer najveći trgovinski partner Kine je Europska unija, posebice Njemačka i Francuska, a neke zemlje do kojih od ranije dolazi kineska roba željeznicom, poput Španjolske, u Kinu istim putem izvoze vino i maslinovo ulje.

Jeftin transport - mogućnost za proizvođače

Očito je da novi kineski "Put svile" pruža velike mogućnosti europskim proizvođačima hrane da svoje proizvode jeftinim transportom izvezu na ogromno kinesko tržište pa je tu šansa i za hrvatske proizvođače prehrambenih proizvoda. Prije nekoliko godina poduzetnik iz Vinkovaca je odnio u Kinu uzorke poznatog slavonskog specijaliteta kulena i probe su pokazale kako Kinezima odgovara ova žešće začinjena delicija. Posao nije uglavljen jer je kineski partner zatražio količine čiju isporuku tada vinkovački poduzetnik nije mogao zajamčiti.