Maja Marija Gorišek sprema zimnicu na tradicionalni način od voća, povrća, ljekovitog i začinskog bilja sa svojeg OPG-a, ali i onog kojeg prikupi u šumi Samoborskog gorja. Priprema je bez kozervan(a)sa, a u ponudi ima i onu bez šećera. Zimnicu radi po franjevačkim receptima starim 250 godina!
Nerijetko uz stihove slavonskog bećarca kojeg zapjevuši 60-godišnja Maja Marija Gorišek iz Zagreba, inženjerka prometa, priprema brojnu zimnicu, kiselu i slatku, sokove, sirupe, ali i kolačiće s paprom, rezance za juhu, mlince.
Nakon što je ostala bez posla, gospođa Marija i nedavno joj umirovljeni suprug Željko (po struci kemičar), nije dvojila. Na svojih su pet hektara zemlje u Samoboru, ustrojili organski OPG, za uzgoj i preradu voća i povrća. Riječ je kaže o očevini njenog supruga, koji je zadužen za "sve što se događa u vrtu i na polju." Počevši od orezivanja grana, okopavanja zemlje, formiranja gredica, oranja (unajmljeni traktor), krečenja voćki, rješavanja štetnika i dr.
Pridruži se njemu i vrijedna Maja, porijeklom iz Vukovara, koju je svojedobno u Zagreb kaže dovela ljubav. Živi u metropoli već 42 godine, a OPG je osnovala prije šest. Oduvijek su je, otkriva, zanimale kulinarske recepture, a nemalo od zimnice, koju danas spravlja po starinskim receptima, ponajviše franjevačkim, jer u obitelji je kaže bilo i franjevaca. Knjižicu s receptima staru 250 godina prepisat će, i vrijedno će blago rukom pisano, kako nema podmlatka, ostaviti samostanu u Vukovaru.
Svojevrsna "bisernica" s receptima, izvor je najjednostavnijih, ali ukusnih i dugovječnih recepata (bez ikakvih kozervanasa i dodataka) od pekmeza, džemova do sirupa od ljekovitog bilja, voća pa i povrća (peršin). Na svojem gruntu koji za toplih dana stalno pohodi, Maja ima kako kaže "ničim špricane" rajčice, paprike, krastavce, češnjak, mrkvu, luk ali i kupine, maline, dunje, kruške, aroniju, borovnice,višnje, breskve i drugo voće i povrće odnosno začinsko bilje.
Spravlja ona i matične sokove od stopostotnog voćnog nektara koji se pije po 0,3 dcl nemalo za podizanje imuniteta. Oplemenjeni su potonji i sa desetak vrsta voća, a jedan od blagotvornih zasigurno je i receptura od šumskog voća posebice od divljih kupina, malina i jagoda. Radi ih spretna Slavonka i od ribizla, višanja, aronije, pitomih jagoda. Pekmeze i džemove, (dunje, kruške, borovnice, maline, šumsko voće i dr.) prodaje po 20 kuna za 250 ml i 30 za 380 ml. Voćni su joj sirupi od litre kaže u pravilu po 35 kuna. Spravlja ih od mnogih vrsta voća uključujući i bazgu, ljekovitu koprivu, mentu.
Jedan od najtraženijih proizvoda OPG-a, jest ajvar kojeg gospođa Maja priprema od crvene roga paprike sa svog "grunta" kao i patlidžana, češnjaka i feferona uz dodatak ulja, soli i malo šećera. U svojevrsnoj ljetnoj kuhinji u vrijeme sezone ajvara, pečena se paprika naveliko guli kao i patlidžan, sve se s(a)melje doda se povrću češnjak, nešto feferona, ulje, posoli se, malo pošećeri i potom kuha neprestano miješajući šest sati.
Začini se to vrijeme i pjesmom, razmišljanjem o novim receptima a najjači je začin svemu - ljubav. Da je nema ne bi bilo ni tako velikog izbora zimnice kod naše sugovornice. Staklenke ajvara koji je u odnosu na svo povrće i najtraženiji prodaje po 20 za 210 ml, a one od 380 za 30 kuna. Kiseli Zgrepčanka i ciklu, zelje, repu, ljutiku, papriku punjenu kupusom, a radi i turšiju odnosno suhe i mokre začine.
Jedan od prepoznatljivih joj je i "dodatak jelima" prirodna receptura koja sadrži sitno sjeckani peršin, celer, mrkvu, kelj, poriluk, ljupčac i sol. Sve se to ostavi odstajati 24 sata, potom se ocijedi i stavlja u bočice. Služi kao prirodna "vegeta" za juhe, variva, temeljce. Ljekovito i začinsko bilje osim što ga imaju u vrtu (kadulja majčina dušica,vlasac, bosiljak) supružnici ga skupljaju u Samoborskom gorju odnosno na Žumberku.
Od Hrvatskih šuma svake godine ishode dozvolu (košta 400 kuna) za branje šumskih plodova i ljekovitog bilja. Bude u takvim pušlecima divljeg šipka, kima i origana, divlje mente, bazge, ljekovite koprive, ali i kleka začinske biljke odlične za spravljanje jela od divljači. Dnevno se doznajemo mogu ubrati dva kilograma bilja (najbolje poslije rose od 10 do 15 sati), u čije pohode Gorišekovi kreću već s prvim danima proljeća i to po maslačak. Ovih je dana Maja skuhala i džema od naranči i klementina koje je pribavila s Korčule.
Kao članica Braniteljske zadruge "Arka naša" jer suprug joj je i branitelj, može kaže i povoljnije kupovati plodove drugih proizvođača. Ipak, nemalo sadi svoje a uskoro će na poljima posijati nešto korjenastog povrća, salate, graška. Posla oko zemlje uvijek ima, pa Maji dan nerijetko završava iza ponoći jer valja proizvode pripremiti i za prodaju, odnosno staklenke ukrasiti dekupaž tehnikom. Predana je i tom umjetničkom izričaju kojeg je željela oplemeniti izgledom slavonske čipkice. Svoje prodajno mjesto ima vikendom u Shooping centru Vrbani, a bude gdjekad i na sajmovima zdrave hrane i drugim manifestacijama.
Iako kako kaže "doma nema industriju", bilo bi njenih delicija i više u javnosti, da cijena zakupa štandova nije previsoka, do tri i četiri tiusće kuna za metar. Maja ima svoj krug kupaca, uvelike onih koji daju važnost prirodnim proizvodima. U ponudi ima i pekmeze i džemove bez šećera, ali i svoje"paprenjake" koje zapravo zove majinim tradicionalnim kolačićima, jer je ime paprenjak zaštićeno. Spravlja ih od meda, brašna, cimeta, muškatnog oraščića, klinčića, masti, jaja, oraha po ističe "svojoj recepturi". Kilogram službenih paprenjaka kreće se oko 190 kuna, a ona svoje kolačiće s paprom prodaje po 20 kuna za petnaestak deka.
Pod njenim prstima, po narudžbi se (u)mijesi i tijesto za rezance (juha)ali i mlinci. Sve što ima u ponudi zahtijeva dosta rada i truda, ali ona ne voli dokoličariti, pa je uvijek u nekom poslu, to više jer se spoj u šali kaže, Slavonke i Prigorca pokazao uspješnim. Poticaje za svoje gospodarstvo i proizvodnju nije tražila, a nema ni ciljani marketing izuzev facebok profila. Ima zato ideja i razmišljanja o novim biljkama poput jedne murve koju želi na svojem imanju.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica