• Destilerija Zorić
  • 18.02.2021. 09:00
  • Osječko-baranjska, Erdut

Najtraženije kajsijevača i dunjevača, iz Destilerije Zorić stiže i kombinacija voćnih rakija

Želja nam je od našeg voća proizvoditi premium proizvod. Kao što svi piju cijenjene marke viskija, to je ono što mi pokušavamo postići za rakiju, napominje Dinko Zorić.

Foto: Renata Prusina
  • 1.548
  • 295
  • 2

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zorić iz Erduta već se dugo bavi voćarstvom, a prije godinu dana je Dinko Zorić, sin Stjepana, osnivača obiteljskih voćnjaka, inače predsjednika klastera Slavonska jabuka te potpredsjednika Hrvatske voćarske zajednice, pokrenuo malu destileriju u kojoj proizvodi rakije i likere.

"Odlučili smo se za ovaj pothvat zbog niske cijene jabuka na tržištu“, kaže nam vlasnik voćnjaka koji je, razočaran praksama otkupljivača pri klasiranju voća, savjetovao sina da krene u doradu kojom će svom proizvodu dati dodanu vrijednost. "Sada prodaju voća radimo samo preko školske sheme pa nakon odabira plodova prema ovim standardnima, sve što ostane stavljamo u rakiju“, pojašnjava otac.

Kada se odlučio za registraciju destilerije, Dinkov najveći problem je bila papirologija. Smatra da je zbog toga puno ljudi odustalo od ove proizvodnje, jer je proces dugotrajan i prekompliciran. "Dobili smo status male destilerije u kojoj smijemo proizvoditi 2.500 litara alkohola s 50 posto smanjenom trošarinom, što nam je za sada dovoljno“, pojašnjava nam on, a kaže i da ju e većina voćara prestala proizvoditi zbog pretjeranih trošarina. 

Suvremena tehnologija odvaja metanol

U ovu, u našim krajevima autohtonu proizvodnju, su ugradili vrhunsku tehnologiju jer, kako nam kažu, bez nje nema premium proizvoda. "Možeš proizvoditi na tradicionalan način, ali treba ti pet radnika i ne možeš dobiti takvu kvalitetu, jer jednostavno ne uspijeva izdvajanje metilnog alkohola na starim destilerijama“, tvrdi.

Kazan zapremine 250 litara su kupili od njemačke tvrtke čiji ih je vlasnik osobno obučio za rukovanje. "Za jedno punjenje treba oko 300 kilograma voća, koje se prije toga melje, vade se koštice, a ključna je i aerobna fermentacija, ona bez prisutnosti kisika“, ističe. 

Dinko je u nove investicijama uključio i punionicu

Kada su nazvali proizvođače stroja radi narudžbe, ovi su ih prvo pitali žele li količinu ili kvalitetu? To je, kažu, standardno pitanje. Zorićevi su se odlučili za kvalitetu, odnosno kotao vrhunske tehnologije koji odlično odvaja metanol. "Metilni alkohol je u biti otrov i ono loše u rakijama, a ovaj stroj ima kolonsko destiliranje koje odvaja dvije vrste alkohola“, pojašnjava rekavši da je to jedan od glavnih razloga zbog kojeg su ga kupili, ali i činjenica da im za njegovo opsluživanje ne treba radna snaga. Naime, sve odrađuje sam, uz asistenciju pomoćnika jedino kada se melje voće, dok je sve ostalo automatizirano.

Ovaj njegov kazan ispeče rakiju za sat vremena, dok kod onih starijih pečenje potraje više sati. Kazan je rađen po mjeri, a ulaganja su velika. Otkrivaju nam da košta 50.000 eura, no vjeruju da će se investicija ubrzo isplatiti.

Na pitanje čime ga lože Dinko odgovara: "Preporuka Nijemaca je da to bude na kruto gorivo i na struju jer, kažu, da je ova kombinacija optimalno energetsko rješenje. Na drvo naložimo i onda, čim prokuha, prebacuje se na struju jer ona regulira temperaturu destilacije“. No razmišljaju i korak dalje. Prijavili su se na mjeru Programa ruralnog razvoja za obnovljive izvore energije, a pomoću tih sredstava planiraju staviti solarne panele na krov destilerije. Neće to biti njihova prva aplikacija na natječaje. Do sada su uz pomoć raznih fondova Europske unije izgradili podrum, kupili inoks bačve te postrojenje za punjenje boca i etiketiranje. 

Međutim, vlasnik nas uvjerava da proizvodnja nije laka, čak ni uz ovu vrhunsku tehnologiju. Tajna je dobre rakije, kaže, u odležavanju. "Nakon pečenja ona mora odležati tri mjeseca. Potom se razrjeđuje destiliranom vodom jer iz stroja izlazi ona jačine 80 posto. Nakon toga, mora odstajati još minimalno godinu dana“, otkriva nam dalje te dodaje da potom u procesu tehnologije slijede korekcije za jačinu, nakon čega odležava još dva tjedna. "Za prodaju je spremna tek poslije godinu i pol ili dvije“, tvrdi on.

Šire nasade dunje, a voće i otkupljuju

Proizvodit će rakiju od višanja, jabuka, šljiva, krušaka, kajsija i dunja, a ističe da je kajsijevača prošle godine bila najtraženija. "Ona ima 41,5 posto alkohola, no iduće godine ćemo smanjiti na 40“, kaže nam i napominje da se kod jačine iznad 43 posto gubi okus voća.

Otac Stjepan zbog dunjevače posadio i nasad dunja

Međutim, od njegova oca saznajemo da je velika potražnja i za dunjevačom, koje nedostaje na tržištu. Prošle godine su imali prvi urod ovog voća kojim su izuzetno zadovoljni. "Imali smo osam tona što je izvrsno za mladi nasad“, kaže Stjepan. Stoga je odlučio proširiti nasade dunje, no tvrdi da u Hrvatskoj nedostaje sadnica pa ih je gotovo nemoguće naći.

Voće koje nemaju ili im slabo rodi, otkupljuju od okolnih voćara. "Ove godine nismo imali jabuka. Na šest hektara smo pretrpjeli štetu od 90 posto! Sve je uništio mraz“, ne skriva razočaranje ovaj voćar.

Pokrenuli brand Divania

"Želja nam je od našeg voća proizvoditi premium proizvod. Kao što svi piju cijenjene marke viskija, tako mi pokušavamo postići za rakiju“, napominje. Stoga su za svoje nagrađivane "kapljice“ osmislili vlastiti brand kojeg su nazvali Divania, jer, kako i sam naziv govori, kad popiješ dvije-tri čašice krene priča, divan, šali se on. Nakon što su prošli sve carinske kontrole, spremne su i etikete za boce, čiju isporuku očekuju ovih dana.

Planova za budućnost ne manjka. Tako u sklopu destilerije pripremaju prostor za degustacije u kojem bi turisti u prikladnom ambijentu kušali njihove proizvode. "U destileriji ima posla od lipnja, kad stiže rano voće, pa sve do jeseni, dok ne završi berba kasnih sorti jabuka, a cilj nam je produljenje sezone. Za to nam treba još jedan prostor za fermentiranje pa planiramo izgradnju zgrade, autentične poput cijele destilerije koja se uklapa u erdutski kraj“, kaže nam Dinko.

Uz Divaniju će se lijepo "divanit"

Osim proširenja objekata, radi i na novim proizvodima. Osluškujući trendove potrošnje i prateći promjene ukusa potrošača, kojima su sve popularni džinovi voćnog okusa, želi napraviti kombinaciju voćnih rakija. O kojim je točno vrstama voća riječ, ne želi otkriti, samo kaže da se svaka vrsta rakije mora posebno peći, pa tek onda miješati.

"Trenutno traje faza eksperimentiranja na kojoj ćemo raditi oko dvije godine, nakon čega ćemo vidjeti kakav smo rezultat postigli“, tajanstveno najavljuje i otkriva da se ova pokusna faza na analizama pokazala izvrsnom. U kreiranju 'koktela' glavna mu je savjetnica supruga, po struci magistrica kemije, tako da se slobodno može reći kako je od početka do kraja ovo pravi obiteljski posao.


Fotoprilog


Tagovi

Rakije Destilerija Prerada voća Dinko Zorić Stjepan Zorić Degustacija


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gredica u vrtu pripremljena za salatu i mrkvu a kupus već posijan u kontejnere od rolica WC papira.Kada naraste dovoljno veliko lako ga je prebaciti u vrt.