Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Istraživanje
  • 12.09.2022. 11:40

Med, meso, eko-hrana i maslinovo ulje proizvodi su u čiju manipulaciju Hrvati najviše sumnjaju

Oznaka “mješavina EU/ne-EU” toliko je neodređena da može značiti da je proizvod došao iz Sunčevog sustava, rekla je eurozastupnica Biljana Borzan predstavljajući istraživanje javnog mnijenja na temu prijevara, sadržaja deklaracija te označavanja porijekla hrane.

Foto: Depositphotos/DigitalMammoth
  • 721
  • 75
  • 0

Dio rezultata istraživanja javnog mnijenja na temu prijevara, sadržaja deklaracija te označavanja porijekla hrane, koju je za nju proljetos provela jedna agencija na 805 ispitanika iz Hrvatske, predstavila je naša eurozastupnica Biljana Borzan

Ispitivana je, kaže, percepcija građana o proizvodima s kojima se najčešće manipulira u pogledu njihovih svojstava, porijekla i sastava.

"Najviše ih je odabralo med, njih više od 50 posto, što ne iznenađuje obzirom na manjkavo zakonodavstvo EU koje dopušta oznaku 'mješavina EU/ne-EU meda' te velike količine patvorenog uvoznog. Druga grupa proizvoda na koje najviše sumnjaju je svježe meso, a treća je hrana iz ekološkog uzgoja, za koju se često ispostavi da sadrži tragove sredstava koji nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi. Nakon toga ide maslinovo ulje, koje također može nositi oznaku 'mješavina EU/ne-EU ulja', otkrila je Borzan.

Domaći proizvod od uvoznih sastojaka 

Kazala je i da su jedan od glavnih načina za informiranje građana o hrani koju kupuju propisane deklaracije i etikete na ambalaži. Iako 98 posto ispitanih navodi kako ih barem nekad čitaju, većina to ne čini redovito: 16% to čini rijetko, 47% povremeno, a samo 35% redovito. Jedan od razloga za to su nerazumljivost i nečitkost deklaracija, na što se žali 72 posto ljudi, više od dvije trećine ispitanih.

Među pitanjima bilo je i ono je li u redu da se proizvod u kojem je većina sastojaka uvozna reklamira kao domaći. Istraživanje je pokazalo da čak 91 posto građana smetaju takve marketinške prakse.

"Sljedeći put kad odete u trgovinu, uzmite suhomesnati proizvod koji se reklamira kao domaće, slavonsko ili dalmatinsko. Zatim pogledajte na deklaraciju odakle je porijeklo glavnog sastojka, odnosno mesa. U velikoj većini slučajeva slovima od nekoliko milimetara piše kako je meso iz EU, iako se proizvod reklamira i prodaje kao domaći", istaknula je dodajući da se, naravno, ne može proizvođačima zabraniti korištenje uvozne sirovine, ali se potrošaču mora jasnije i vidljivije ukazati na to.

Najavila je kako krajem ove godine u Europski parlament dolaze nova europska regulativa o informiranju potrošača o hrani te direktiva o medu, kroz koje planira riješiti dio problema na koje građani ukazuju.

Označavanje zemlje ili zemalja podrijetla

Teren je, kaže, pripremila kroz strategiju “Od polja do stola”, kroz koju je na popis prioriteta Parlamenta stavila izmjene načina označavanja porijekla hrane, pogotovo meda i mesnih proizvoda.

Oznake porijekla hrane omogućuju lov u mutnom, tome stajemo na kraj

"Za med je potrebno uvesti obvezno označavanje točne zemlje ili zemalja podrijetla, jer oznaka “mješavina EU/ne-EU” toliko neodređena da može značiti da je došao iz Sunčevog sustava. Slična je situacija s maslinovim uljem", zaključila je zastupnica naglašavajući da joj je cilj zatvoriti rupe u propisima koje omogućuju lov u mutnom, a građane bolje informirati o hrani koju kupuju.


Tagovi

Označavanje hrane Istraživanje Biljana Borzan Europski parlament


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Razmišljate podići plastenik? Koja su pravila pojasnila nam je prof.dr.sc. Nada Parađiković s FAZOS-a, razgovarali smo i s Franom Ivkovićem i Marijanom Kovačićem, vlasnicima tvrtki Koting i MDS, koje su među vodećim domaćim proizvođačima pl... Više [+]