Slučajevi oboljenja ljudi uzrokovanih bakterijom Listeria monocytogenes povećali su se u dvjema populacijskim skupinama: kod osoba starijih od 75 godina i žena u dobi od 25 do 44 godina, od kojih je oko polovice povezano s trudnoćom.
Jedan od važnijih zaključaka EFSA-inog Znanstvenog mišljenja o kontaminaciji hrane spremne za konzumaciju bakterijom Listeria monocytogenes i riziku za zdravlje ljudi u EU, ukazuje kako su se slučajevi oboljenja ljudi uzrokovanih listerijom povećali u dvjema populacijskim skupinama: kod osoba starijih od 75 godina i žena u dobi od 25 do 44 godina, od kojih je oko polovice povezano s trudnoćom.
EFSA-ino mišljenje odnosi se na razdoblje od 2008. do 2015. godine, pojašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za hranu.
EFSA-ini stručnjaci započeli su izradu znanstvenog mišljenja nakon što je u Skupnom izvješću Europske unije o trendovima i izvorima zoonoza, uzročnicima zoonoza i pojavama bolesti koje se prenose hranom, iz 2015. godine, utvrđen trend povećanja pojave listerioze u razdoblju od 2009. do 2013. godine.
Zaključci EFSA-inih stručnjaka ukazuju na to kako je veća učestalost listerioze među starijim osobama, vjerojatno povezana s povećanjem broja ljudi starijih od 45 godina koji su imali određene zdravstvene poteškoće, poput dijabetesa i karcinoma. Porast potrošnje hrane spremne za konzumaciju i poboljšan sustav praćenja u pojedinim državama članicama, također su pridonijeli ovom trendu.
Većina ljudi oboljela je nakon konzumiranja hrane spremne za konzumaciju poput dimljene ribe, toplinski obrađenog mesa te mekih i polutvrdih sireva. Međutim, druge vrste hrane, poput pripremljenih salata, također mogu dovesti do pojave oboljenja.
Većina ljudi oboljela je nakon konzumiranja hrane spremne za konzumaciju poput dimljene ribe, toplinski obrađenog mesa te mekih i polutvrdih sireva. Međutim, druge vrste hrane, poput pripremljenih salata, također mogu dovesti do pojave oboljenja.
EFSA-ini stručnjaci procjenjuju kako je jedna trećina slučajeva listerioze posljedica rasta bakterije L. monocytogenes u hrani pripremljenoj i pohranjenoj u hladnjaku kod kuće. Takva procjena naglašava važnost pridržavanja dobre higijenske prakse, poput poštivanja preporučenih temperatura i vremena pohrane.
Osim podizanja razine svjesnosti među zainteresiranim dionicima, posebice u odnosu na rizične skupine, EFSA-ina je preporuka i korištenje inovativnih dijagnostičkih metodologija, uključujući sekvenciranje ukupnog genoma radi identifikacije sojeva te praćenje trendova.
Međunarodne organizacije, kao što je WHO, savjetuju da hranu treba pohraniti u hladnjak na temperaturu ispod 5 °C.
Ovo znanstveno mišljenje završeno je nakon razmatranja više od 200 komentara zaprimljenih tijekom javne rasprave.
Važno je pridržavati se pravila dobre higijenske prakse: 4O - Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi, a točne upute potražite u dokumentu ispod članka.
Foto: Pixabay/webandi
Dokumenti
Tagovi
Autorica