Pretraga tekstova
Hrvatska u prosjeku na godinu uveze hrane u vrijednosti većoj od dvije milijarde dolara, a za usporedbu - izveze prehrambenih proizvoda koji vrijede samo 1,4 milijarde dolara
Hrvatska u prosjeku na godinu uveze hrane u vrijednosti većoj od dvije milijarde dolara, a za usporedbu - izveze prehrambenih proizvoda koji vrijede samo 1,4 milijarde dolara. Najveći su uvoznici hrane zapravo maloprodajni trgovački lanci poput Konzuma, Lidla, Kauflanda i Plodina, zatim prehrambena prerađivačka industrija poput PIK Vrbovca, Gavrilovića i Podravke. Iako oni hranu i proizvode već, no poznata je činjenica i da uvoze, prepakiravaju i prerađuju neku hranu, kako je i istaknuto na njihovim proizvodima.
Svi oni koji misle da kupuju "domaće" samo zato što je na proizvodu logo i naziv hrvatske tvrtke - grdno se varaju. Hrvati, kako se čini, ne uzgajaju baš ništa, pa ni ono voće i povrće koje bi kod nas trebalo po svim mjerilima - rasti kao gljive poslije kiše.
Primjerice, kako navodi Glas Istre, hrvatski uvoznici vole Tursku. Tako Franckovo suho grožđe, suhe smokve "Vedrini", pa i suhe marelice dolaze iz Turske. Podravkina sjeckana rajčica je iz Italije, kukuruz iste tvrtke dolazi iz Mađarske, grah iz Italije, a kako navode iz Glasa Istre, jedino je konzervirani grašak domaći, odnosno - rastao je, uzgojen i prerađen u Hrvatskoj.
Začuđuje i činjenica da nemamo ni svog začinskog bilja. Tako bosiljak tvrtke AGZ dolazi iz Egipta, lovor je iz Turske, a jedino je peršin domaći. Kao mediteranska zemlja - nemamo ni dovoljno svoje ribe, pa nam smrznuti "Ledo" oslić dolazi čak iz Argentine. Ima tu i smrznute ribe s Islanda i Španjolske, dok se maslinovo ulje na našim policama radi od maslina koje su stigle iz Italije i Grčke, a uvozimo nažalost i - lavandu.
Po svemu sudeći, u hrvatskom gospodarstvu došlo je do greške u matrici. Procesi kao što su plasman i prerada proizvoda te dobra tržišna strategija, u zastoju su zbog toga što stvari ne funkcioniraju dobro tamo gdje bi trebale. U proizvodnji. Neorganiziranost samih proizvođača i nedostatak otkupnih centara i proizvodnih pogona za preradu viškova, samo je odraz nezainteresiranosti države, koja - iako bogata raznolikim prirodnim resursima, očito ne može proizvesti ni za svoje potrebe.
Foto: hgk.hr
Tagovi
Hrvatski proizvod Konzum Lidl Plodine Podravka Začinsko bilje Uvoz Izvoz Franck
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Noćni leptir u akciji oprašivanja cvijeća. Istina, fotka nije najbolje kvalitete jer, bilo je već pola deset, leptir se mrda, jelte... Znala sam i da noćni leptiri oprašuju cvijeće, ali nisam nikada do sada vidjela. Tako da, kada ih vidite... Više [+]
Noćni leptir u akciji oprašivanja cvijeća.
Istina, fotka nije najbolje kvalitete jer, bilo je već pola deset, leptir se mrda, jelte...
Znala sam i da noćni leptiri oprašuju cvijeće, ali nisam nikada do sada vidjela.
Tako da, kada ih vidite po danu zavučene u kakav mračan kutak, samo ih pustite na miru jer oni noću obavljaju jako važan zadatak, kao i pčelice i drugi oprašivači danju.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Da, da,.tako kupe minerale koji im fale za razgradnju nektara. Da, da,.tako kupe minerale koji im fale za razgradnju nektara.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ima ta vrsta leptira iznimno brzo mahanje krilima kao ptice kolibrići pa to niste ni mogli snimiti ! Vole cvijet petunija ! Sutra mojim leptirima Više [+] topim zemlju u dijelu dvorišta u selu , doći će ih bar 7 vrsta ! Valjda kupe minerale ? Vole dolaziti i na blatnu zemlju !