Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijene hrane
  • 28.04.2022. 17:00

Kriza će ostaviti traga ne samo na novčaniku građana, već i na njihovom zdravlju

Jasno je kako je rast cijena hrane jedno od najvažnijih pitanja za veliku većinu građana Hrvatske, no zanimljiva je razlika u percepciji krize, napomenula je eurozastupnica Biljana Borzan.

Foto: Depositphotos/Baloncici
  • 157
  • 28
  • 0

Eurozastupnica Biljana Borzan provela je veliko istraživanje javnog mnijenja, u kojem je, između ostalog, ispitivano mišljenje građana o tome kako rat u Ukrajini i poskupljenja hrane utječu na životne navike i potrošnju. Istraživanje je provedeno u travnju na uzorku od 805 ispitanika u Hrvatskoj.

Velikih 79 posto ispitanika je kazalo kako će poskupljenje utjecati na njihove kupovne i prehrambene navike. Više od polovice građana, njih 52 posto, je tvrdi kako će kupovati jeftiniju hranu, odnosno proizvode i brandove, dok je jedna trećina odgovorila kako će kupovati manje hrane nego prije.

"Kriza će ostaviti traga ne samo na novčaniku građana, već i na njihovom zdravlju, odnosno zdravlju društva u cjelini", upozorava Borzan.

Ovi rezultati su, kaže ona, u skladu s ranijim istraživanjima koja su pokazala kako su, za trajanja ekonomske krize prije desetak godina, obitelji u prosjeku kupovale manje primjerice voća i povrća, a više jeftinije, slabije hranjive i kaloričnije hrane, s manje vitamina, minerala, vlakana i ostalih zdravih sastojaka.

Socijalni, a ne poljoprivredni problem

Prema rezultatima istraživanja 84 posto građana je zabrinuto radi poskupljenja hrane, dok njih 62 posto brine radi potencijalnih nestašica hrane

"Jasno je kako je rast cijena jedno od najvažnijih pitanja za veliku većinu građana Hrvatske, no zanimljiva je razlika u percepciji krize", napomenula je Borzan. Kaže, podatak da znatno više građana brine o poskupljenjima nego o nestašicama govori u prilog tome kako su svjesni da se više radi o krizi pristupačnosti, a manje o problemu proizvodnje. 

"Problem je više socijalni nego poljoprivredni, stoga i mjere moraju biti takve, usmjerene da svim građanima, a posebno najugroženijima, osiguraju pristup dostatnoj i zdravoj hrani" smatra ona.

Nužan rast domaće proizvodnje

Ogromnih 91 posto ispitanika se slaže da radi krize treba povećati domaću proizvodnju.

Na pitanje treba li radi situacije povećati uvoz hrane, 38 posto ispitanika se tome protivi, 36 posto je neodlučno, a 25 posto se slaže s tvrdnjom.

Kada su u pitanju ekološki, sigurnosni i zdravstveni standardi u proizvodnji hrane, građani se slažu kako oni ne bi smjeli biti dovedeni u pitanje radi problema u opskrbi. Čak 89 posto ih to misli za sigurnosne i zdravstvene standarde, a 86 posto za ekološke.

"Vesele me rezultati ovog dijela istraživanja jer pokazuju da kriza nije umanjila svijest građana o potrebi mijenjanja načina na koji proizvodimo i trošimo hranu", napomenula je dodavši da  zdravstveni i sigurnosni standardi ne bi nikad smjeli biti upitni.

"Bilo je poziva da se radi situacije smanje standardi za uvoz GMO hrane i upotrebu pesticida, istraživanje dokazuje kako to nije prihvatljivo našim građanima", zaključila je Borzan.


Tagovi

Biljana Borzan Istraživanje Hrana Cijene Potrošači


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Rasadničarska proizvodnja u Hrvatskoj iliti koliko voćnih sadnica i loznih cjepova proizvedemo, otkrit ćemo vam sutra. Dakako, provjerili smo i što je najtraženije u ovom iznimno skupom poslu.