Pretraga tekstova
Projekt je u skladu i sa Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH 2015. – 2019. koji ima za cilj postupno smanjivati dnevni unos kuhinjske soli u općoj populaciji RH za prosječno 4 godišnje, koji je 2014. godine usvojila Vlada RH.
Hrvatska agencija za hranu (HAH), kao partner, sudjeluje s Medicinskim fakultetom Osijek (MEFOS) te Udrugom promicanja kvalitete života na projektu pod nazivom Manje soli - više zdravlja, koji se provodi uz potporu Osječko-baranjske županije.
Cilj projekta je povećati svjesnost srednjoškolske djece o zdravstvenim rizicima povezanim s prevelikim unosom soli, podučiti ih o sastavu hrane i količini soli u hrani, te potaknuti nove navike u konzumaciji hrane sa smanjenim udjelom soli što posljedično ima utjecaj na prevenciju zdravstvenih rizika poveznih s prekomjernim unosom soli.
Prekomjeran unos soli povezan je sa značajnim zdravstvenim rizicima tj. dovodi do povišenog krvnog tlaka, povećavajući rizik za razvoj srčanih, moždanih i bubrežnih bolesti.
Kako bi se ostvario cilj, od ovog tjedna, bit će održane informativno-edukativne radionice u srednjim strukovnim školama na području Osijeka, Đakova i Belog Manastira. Učenicima će, također, biti podijeljeni i edukativni letci i prigodne brošure te će biti provedene ankete o samoprocjeni unosa soli. Rezultati ispunjenih anketa poslužit će za dobivanje općeg uvida u stanje unosa soli kod srednjoškolske populacije na području Osječko - baranjske županije te biti indikativni za nastavak sličnih aktivnosti.
Prekomjeran unos soli povezan je sa značajnim zdravstvenim rizicima tj. dovodi do povišenog krvnog tlaka, povećavajući rizik za razvoj srčanih, moždanih i bubrežnih bolesti. Osim toga, prekomjeran unos soli povezan je i s ostalim bolestima, kao što su: bubrežni kamenci, karcinom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoza i bronhalna astma. Često je konzumacija zasoljene hrane povezana i s povećanim korištenjem zaslađenih napitaka što dovodi do prekomjernog unosa kalorija i pretilosti. To je posebno velik problem kod djece i adolescenata.
Često je konzumacija zasoljene hrane povezana i s povećanim korištenjem zaslađenih napitaka što dovodi do prekomjernog unosa kalorija i pretilosti. To je posebno velik problem kod djece i adolescenata.
Posebice su ugrožena školska djeca i mladi, jer većinu obroka konzumiraju izvan kuće, a gotova i polugotova hrane najviše doprinose dnevnom unosu soli.
Projekt je u skladu i sa Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH 2015. - 2019. koji ima za cilj postupno smanjivati dnevni unos kuhinjske soli u općoj populaciji RH za prosječno 4% godišnje, koji je 2014. godine usvojila Vlada RH.
Također, ovaj projekt predstavlja početak suradnje Udruge promicanja kvalitete života i MEFOS-a na aktivnostima promicanja kvalitete života u školskoj dobi, a nastavak je suradnje MEFOS-a i HAH-a u svezi aktivnosti na znanstveno utemeljenom promicanju smanjenja unosa soli prehranom.
Foto: Pixabay/congerdesign
Tagovi
Prekomjeran unos soli Unos soli Hrvatska agencija za hranu
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Što jest, jest.
Karolina Rastija
prije 5 dana
Mene boli od sekiracije, od rakije nije nikad 😄 Mene boli od sekiracije, od rakije nije nikad 😄
Damir Senjan
prije 6 dana
Karolina Rastija Ajme majko mila koja rakija, pij vodu od rakije boli glava, za ostale nus pojave neznam kakve su od rakije 🤔 Karolina Rastija Ajme majko mila koja rakija, pij vodu od rakije boli glava, za ostale nus pojave neznam kakve su od rakije 🤔