Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek završava se četverogodišnji projekt. "Jedan od ključnih ciljeva istraživanja bio je ispitati učinkovitost konzervacijskih metoda obrade tla u sprječavanju daljnje degradacije", rekao je za Osječku televiziju profesor Danijel Jug.
Klimatske promjene i degradacija tla postaju sve veći izazov za globalnu poljoprivredu, a ni Hrvatska nije iznimka.
Upravo je na tu temu stručni tim Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek pod vodstvom prof. dr. sc. Danijela Juga proveo istraživanje koje je pokazalo kako konzervacijske metode obrade tla mogu utjecati na prinos najvažnijih ratarskih kultura poput pšenice, kukuruza i soje te u kojoj mjeri mogu spriječiti degradaciju. Riječ je o projektu "Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla" vrijednom 170.000 eura koji se završava u prosincu ove godine.
"Ovo četverogodišnje istraživanje donosi vrijedne spoznaje za znanstvenike, poljoprivredne proizvođače i donositelje odluka", istaknuo je profesor Jug u razgovoru za Osječku televiziju misleći pritom na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Pokusi su se, otkriva, provodili u istočnoj Slavoniji točnije Čačincima i na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Rezultati su pokazali značajne razlike u prinosima između ova dva područja što se najviše pripisuje meteorološkim uvjetima tijekom četiri godine istraživanja.
Dok su vremenske neprilike vrijedne za znanstvena opažanja, za poljoprivrednike one predstavljaju izazov. "Razlike u prinosima uvjetovane su, osim klimatskih elemenata, i kvalitetom tla te agrotehničkim mjerama koje su poduzete tijekom istraživanja", naglasio je voditelj projekta.
Jedan od ključnih ciljeva, objašnjava, bio je ispitati učinkovitost konzervacijskih metoda obrade tla u sprječavanju daljnje degradacije.
Rezultati istraživanja ukazuju na sve veći problem degradacije tla, ističe profesor Jug
Takve metode uključuju minimalnu obradu tla i ostavljanje biljnih ostataka na površini. "Oranjem tla ono se iznimno degradira dok konzervacijski pristup donosi više ekološki i održiviji način uzgoja ratarskih kultura", pojasnio je osječki stručnjak za bilje i agroklimatologiju.
Rezultati istraživanja ukazuju na sve veći problem degradacije tla. Ukoliko se nastavi degradirati, upozorava, smanjit će se količina i kvaliteta proizvedene hrane.
"Tlo je iznimno kompleksan sustav, a razumijevanje njegovih procesa te poznavanje osnovnih tehnika konzervacijskih sustava ključno je za održivu proizvodnju hrane", kazao je voditelj istraživanja.
Kako saznajemo, provođenjem ovakvih metoda moguće je zadržati vlagu u tlu što je od presudne važnosti u ljetnim mjesecima kada se biljke suočavaju s visokim temperaturama i sušom. Također, ove metode smanjuju negativan utjecaj oranja na tlo i okoliš.
"Još jedan važan, ako ne i najvažniji cilj projekta bio je prenijeti dobivene rezultate u praksu", naglasio je profesor Jug dodajući da su Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo znanosti već uključeni u planiranje implementacije rezultata.
Posebno nas raduje, ističe, što je interes za ove metode značajno porastao u posljednjih nekoliko godina te sve više poljoprivrednih proizvođača prepoznaje potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama i uvođenjem održivijih agrotehničkih praksi.
Zanemarivanje zdravlja tla imat će sve veće posljedice na poljoprivredu
Članica projektnog tima, prof. dr. sc. Irena Jug je navela kako su standardnim metodama odnosno oranjem ostvareni također dobri rezultati. "Ali, znamo da je tu niz negativnih implikacija", dodala je.
Kaže kako su se prinosi kukuruza u prvoj godini kretali 9 - 12 tona po hektaru, a da su ove godine imali 13-14 t/ha napominjući da su to ipak pokusi koji brinu i o gnojidbi, zaštiti i sl.
"Nije to isto kao u slobodnoj proizvodnji. No, možemo zaključiti da je ovo jedan dobar put, ali je potrebno još istraživanja", zaključila je profesorica Jug.
Više možete pogledati u videoprilogu Osječke televizije:
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Dobro da je reducirana obrada izbor , a ne obveza..jer vjerojatno nisu sve kulture za reduciranu obradu , kao i sva poljoprivredna tla.
yvonne
prije 2 mjeseca
Koliko se puta godišnje totalom špricaju pokrovni usjevi i korovi u reduciranoj obradi? Ajmo stručnjaci podatke na sunce!
srđan maksić
prije 2 mjeseca
Pojam "reduciranosti" , davno je pojašnjen!!! Redukovati bilo što znači NUŽNO,PRISILNO koristiti!...? Redukovana obrada daje neminovno redukovan prinos!!! Ovi "eminentni hrvatski stručnjaci u poljoprivredi" SIGURNO nemaju vlastite zemljišne površine pa zato pričaju ono za šta ih drugi plaćaju.! Pokažite na primjeru iste parcele s istim ulaganjem i onda napravite analizu tla za 3 godine. Ne objavljuje sponzorirana mišljenja!!!!
SASA FRANIC
prije 2 mjeseca
i opet se nasla placena bagra, da objasni da je svih tih 5000 godina zemlja bila obradjivana na krivi nacin !!!
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Odličan tekst , no nije ovo ništa novo..reducirana obrada , zaštitni usjevi za pokrivenost , zaštitni usjevi u međuredima i dr..sve je to već u svjetu dokazano , samo treba primjeniti u praksi u RH , te sve to dodatno poticati , te pomoći poljoprivrednicima kroz fondove da mogu zamjeniti strojeve za provođenje iste.