Pretraga tekstova
Navodno, dnevno konzumiranje dvije kriške slanine povećava rizik od raka za čak 18 posto. Objava izvješća WHO, očekivano, izazvala je pravu lavinu komentara, komičnih facebook statusa, ali i burnu reakciju mesne industrije te domaćih stručnjaka.
Dužem nizu sastojaka, spojeva i namirnica koje, prema brojnim i metodološki različitim istraživanjima uzrokuju rak, od prije nekoliko dana pridružilo se i crveno meso dobiveno od domaćih životinja te prerađevine od istog: kobasice, šunka i slanina.
Čak štoviše, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala je navedene proizvode uz bok nikotinu, azbestu i ispušnim plinovima.
Istraživala se govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina i konjetina. Riječ je o mesu koje je tretirano raznim postupcima kako bi mu se produžio vijek trajanja (dimljenje, sušenje, dodavanje soli ili konzervansa).
Navodno, dnevno konzumiranje dvije kriške slanine povećava rizik od raka za čak 18%. Objava izvješća, očekivano, izazvala je pravu lavinu komentara, komičnih facebook statusa, ali i burnu reakciju mesne industrije te domaćih stručnjaka.
"Teško je komentirati ovakvo izvješće bez potpunog uvida u metodologiju istraživanja te postavljene hipoteze, ali je interesantno da na istom popisu nema popularnih prženih krumpirića, smeđih gaziranih pića i sličnih industrijski dobivenih namirnica s podužim deklaracijama na poleđini pakiranja. Također, nejasno je radi li se o industrijskim prerađevinama od mesa koje u sebi sadrže aditive, pojačivače okusa, konzervanse i slične nadomjestke ili se radi o domaćim proizvodima koji u sebi sadrže samo sol, papriku i papar? Indikativan je bio prilog u informativnoj emisiji na jednoj od nacionalnih televizija u kojemu je prikazan detalj sa seoskog kolinja na kojemu Slavonac melje crveno meso za domaće kobasice.
Zašto nije prikazan detalj iz mesne industrije gdje iz stroja izlaze salame, hrenovke i slični proizvodi koji su puni dodataka, ostaje nam da sami razmislimo. Kakvu nam poruku šalju mediji zadnjih dana? Ne jedite domaće kobasice, ne jedite šunku ili pršut, ne jedite slaninu jer postoji velika vjerojatnost da ćete oboljeti od raka! Da bismo mogli odgovoriti na postavljena pitanja i donijeti sud o porukama koje nas obasipaju, moramo prehranu sagledati u puno širem kontekstu", govori Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, stručnjak u proizvodnji mesa fajferice, crne slavonske svinje.
Jedno od zlatnih pravila ispravne prehrane je umjerenost u količinama te konzumiranje raznovrsne i sezonske hrane, kao i one koja je specifična i proizvodi se u prostoru u kojem živimo. Kobasica, šunka i slanina u našim krajevima konzumirale su se sezonski, a ne tijekom cijele godine. Otvaranjem tržišta, takvi ili slični proizvodi postali su nam dostupni na svakodnevnoj razini, što je i uzrokovalo njihovu povećanu konzumaciju. Masovna i industrijska proizvodnja rezultirala je sniženjem cijena, što je također jedan od ključnih čimbenika u dostupnosti.
"Međutim, moramo naglasiti kako pretjerivanje u bilo kojoj namirnici može uzrokovati zdravstvene probleme, pa makar se radilo i o vodi, voću ili povrću. Možda je danas veći stres i udarac na naš probavni sustav konzumiranje sushi-ja nego šunke i kobasice, budući da se radi o hrani koja nije karakteristična za naše područje i nikada nije bila dio naše svakodnevne prehrane. Ocjena kako upravo gore navedeni proizvodi u najvećoj mjeri uzrokuju rak, povlači za sobom zaključak da bismo se te opake bolesti riješili ako prestanemo konzumirati iste. Na žalost, svakodnevna praksa nas opovrgava u tome.
Našim potrošačima možemo samo poručiti da i dalje konzumiraju domaću kobasicu, šunku i slaninu te ostale proizvode, ali u umjerenim količinama. Također, preporučujemo da svoje prehrambene navike prilagode svojoj fizičkoj aktivnosti (radnoj i rekreativnoj), a posebno ih upućujemo da prilikom kupnje takvih proizvoda obvezno obrate pozornost na deklaraciju proizvoda koja se nalazi na njegovoj poleđini i najčešće je ispisana vrlo sitnim slovima. Jedite kobasicu, jedite šunku, jedite slaninu, ali uvedite u svoj život prehrambene i radne navike naših otaca i djedova. U slast!"
Foto: depositphotos.com, wrangler
Tagovi
Prehrambena industrija Mesna industrija Seoska domaćinstva Crveno meso WHO Seosko kolinje Umjerenost Hrenovke Pršut Kancerogenost Rak Crveno meso
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama