Kome vjerovati kada je hrana u pitanju?

Ohrabrujući podatak da više od 60 posto mladih u Hrvatskoj prepoznaje izloženost lažnim vijestima upućuje na rast svijesti i razvoj kritičkog razmišljanja, rečeno je na dvodnevnoj konferenciji Foodcooltour koja se održala u Osijeku u Koncertnoj dvorani Franjo Krežma 7. i 8. svibnja.

Konferencija je okupila vodeće stručnjake iz nacionalnih, europskih i svjetskih institucija koji su kroz dva dana rasprava, predavanja i susreta otvorili ključna pitanja vezana uz sigurnost i proizvodnju hrane, poljoprivredu, nove prehrambene trendove i izazove koje donosi budućnost, ali i dezinformacije, sveprisutne u današnjem svijetu.

Važna medijska pismenost

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava pod nazivom "Kome vjerovati? Food facts vs fake news" na kojoj su sudionici dali odgovore na pitanja kako prepoznati znanstveno utemeljene informacije u odnosu na one koje to nisu, a kojima smo svakodnevno izloženi.

Gokce Akbalik Kovesi, predstavnica Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) naglasila je važnost poznavanje publike kojoj se obraćamo te shodno tome prilagoditi komunikaciju kako bismo na jednostavan način približili potrošačima potrebne informacije o hrani i prehrani.

"Mi se borimo protiv dezinformacija tako što šaljemo točne, jasne i strukturirane informacije ciljanim skupinama u Hrvatskoj", otkrila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Vedran Stapić, izvršni direktor Agrokluba d.o.o. i član projektnog tima projekta FoodFacts naglasio je da se puno lakše i brže šire vijesti koje su sklone nekakvoj vrsti senzacije. "Iznimno je važna medijska pismenost jer ako naš prosječni korisnik informacija posjeduje veću razinu iste, on neće nasjesti na loše sadržaje, niti će ih kreirati i širiti dalje", dodao je.

Danas je dakako lakše dijeliti informacije nego ikada ranije, istaknuo je, što za posljedicu može imati i štete za društvo, a koje možemo prevenirati odgajanjem djece od malih nogu.

Potrebno je govoriti razumljivim jezikom

Složila se s tim i prof.dr.sc. Ines Banjari s Prehrambeno - tehnološkog fakulteta Osijek dodajući: "Važne su inicijative koje povezuju visokoobrazovne ustanove, od razine vrtića, škola i fakultete s organizacijama europskih i nacionalnih razina gdje se angažiraju ljudi koji su zanimljivi široj populaciji poput influencera koji će publici sadržaj prezentirati na zanimljiv način".

Istaknula je važnost edukacije napominjući da se više od 90 posto informacija o prehrani pronalazi upravo putem interneta što ukazuje na značaj pouzdanog i stručnog sadržaja.

"Ne možemo očekivati da se potrošači sami educiraju, odgovornost leži na svima, a posebno nama koji smo stekli stručno znanje", zaključila je profesorica, ujedno i članica projekta FoodFacts.

Na temu stručnog znanja nadovezala se i Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu: "Mi ispred HAPIH-a pokušavamo usmjeriti i educirati stručnjake da govore razumljivim jezikom jer u suprotnom, poruka ni ne dođe do ciljane publike niti dobiju prostor u medijima".

Sandra Petričević: Potrebno je na jednostavan i razumljiv način približiti ljudima informacije o prehrani

Također je upozorila na sveprisutnost dezinformacija – od selektivnog korištenja statistika do prikrivenih reklama i senzacionalističkih naslova, ali i ohrabrujući podatak da priličan broj mladih u Hrvatskoj prepoznaje izloženost lažnim vijestima.

Organizatori konferencije su upravo HAPIH, Grad Osijek i DD produkcija, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zdravstva, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Osječko-baranjske županije, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije (EK) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).