Jedite pomfrit dva puta tjedno i spasite uzgajivače krumpira - traže belgijski farmeri

Krumpir je mnoge othranio, i na našim prostorima. Često nam je na jelovniku - na bilo koji način - od dodatka juhama, kao prilog, glavno jelo, kuhani, pečeni, prženi, uz meso, povrće ili u piti, kao  salata... Malo tko ne voli ovo zasitno i hranjivo povrće. 

Slično je i u Belgiji. Proizvode ga 25 puta više nego Danska, tri puta više nego Njemačka, 4,7 puta više nego Austrija i gotovo dva puta više nego Bugarska te su kao takvi vrlo poznati po svojim prženim krumpirićima i mrze kada ovo njihovo jelo netko naziva francuskima (french fries). 

U skladištima 750.000 tona krumpira

No, belgijskim više ne prijete francuski krumpirići nego pandemija koronavirusa. Zato farmeri traže od čitave nacije da jedu pomfrit dva puta tjedno. Ovu ideju kao opstanak tog sektora u krizi uzrokovanoj Covidom-19 predstavio je Romain Cools iz udruženja uzgajivača krumpira Belgapom.

U belgijskim skladištima je nagomilano oko 750.000 tona krumpira. Restorani i fast food lanci su od sredine ožujka zatvoreni ili rade u manjem obimu. Također, otkazani su i mnogi proljetni i ljetni festivali koji su bili mjesta konzumacije ovog jednostavnog jela. 

Osim toga, Belgija je veliki izvoznik krumpira u svježem, ali i obrađenom stanju, uključujući i smrznuti pomfrit te druge proizvode od tog povrća. Godišnje izvoze više od 1,5 milijuna tona u više od 100 zemalja svijeta. 

Krumpir: Koje ga zemlje najviše proizvode i izvoze?

Svijetla točka u ovoj beznadežnoj situaciji je da će, kako pišu belgijski mediji, Belgapom dostavljati 25 tona krumpira tjedno bankama hrane u Flandriji pa sav urod ipak neće potpuno propasti. 

U Francuskoj daju 15 eura za tonu krumpira

Osim u Belgiji, sličnih problema imaju u susjednoj, najsjevernijoj francuskoj regiji Hauts-de-France. Ondje je na skladištu 500.000 tona krumpira koji čeka kupce. Po svemu sudeći, vjerojatno će propasti. 

Jedan od uzgajivača, John Van Merhaeghe, za francuske je medije izjavio kako će u najboljem slučaju dobiti 15 eura po toni, što je 10 puta manje od uobičajene cijene, a krumpir će završiti kao stočna hrana. Uzgajivači stoga traže pomoć od države pozivajući se na Nizozemsku koja svojim farmerima daje 50 eura po toni. 

Da baš u potpunosti ne propadne, dio usjeva će završiti kao biogorivo, pišu tamošnji mediji.