Pretraga tekstova
Otvara se novi objekt tvrtke Sardina d.o.o., čijom se izgradnjom očekuje porast postojeće proizvodnje, ali i intenzivna proizvodnja novih proizvoda
U duhu svoje novinarske devize dobrih primjera iz proizvodnje hrane, više smo puta pisali o bračkim ribljim konzervama iz Postira, a u svrhu širenja kulture te visokovrijedne hrane. U prvom su planu bili ručno (manufakturno) rađeni fileti jadranskog plavoperajnog ili plavorepog tunja. Riječju, mnogo je tuda ribarskih i radničkih žulja i znoja proteklo.
Sada je na 15 tisuća kvadrata nikla nova, jedna od najmodernijih svjetskih tvornica svih vrsta ribljih proizvoda, koja je promijenila panoramu Brača, ali i gospodarske i demografske karakteristike, posebice za nekoliko stotina zaposlenih. Uz pomoć banaka, oživotvorio ju je Mislav Bezmalinović, vaterpolistička legenda iz Kuće slavnih i o tome nas izravno izvijestio za nedavnog spremanja teme o uzgoju ribe, sportski, nesebično i bez protokola - kako sportašu i dolikuje.
Naime, ministar Tihomir Jakovina otvorit će novi objekt Tvornice za preradu proizvoda ribarstva tvrtke Sardina d.o.o. na Braču, 30. kolovoza 2013. godine u 12:00 sati.
Sardina d.o.o. bavi se ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture na svojim uzgajalištima. Trenutna proizvodnja iznosi oko 17 milijuna konzervi godišnje, 1.540 tona proizvoda marikulture (od čega 640 tona bijele ribe te 900 tona tune).
Izgradnjom nove tvornice očekuje se naravno i porast postojeće proizvodnje na razinu od 40 milijuna konzervi godišnje, ali i intenzivna proizvodnja novih proizvoda, 15 milijuna proizvoda riblje paštete, 1.000 tona slane ribe te 2.000 tona smrznute ribe za izvoz. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi 150 tona ribe dnevno a kapacitet skladištenja smrznute ribe čak 4000 tona.
Nova tvornica prostire se na 15.231 m2, a svojim se posebnostima svrstava u jednu od najmodernijih takvog tipa u Europi. Tehnologija proizvodnje je na najvišoj razini i omogućava kako maksimalnu kvalitetu proizvoda tako energetske učinkovitosti poslovanja, a ukupna investicija u izgradnju nove tvornice iznosi 250 milijuna kuna, od čega je 70 posto sredstava pribavljeno kroz HBOR-ove kredite, dok se preostalih 30 posto odnosi na vlastita ulaganja. Investicija je u okviru IPARD programa.
Inače, g. Bezmalinović nam je rekao, da je tvornica važna, jer je svojim kapacitetima i asortimanom (primjerice smrzavanje svake ribe pojedinačno) uzgojene ili divlje ribe, zbog turizma, zapravo izvoz na kućnom pragu.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Sardina d.o.o. Tihomir Jakovina IPARD HBOR Porast proizvodnje Marikultura
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.