• Izvozna bilanca
  • 21.10.2015. 14:20

Izvozni aduti su nam kukuruz, žitarice i ribe

Pozitivnu izvoznu bilancu odnosno veći izvoz nego uvoz, ostvarili smo samo kad su u pitanju ribe, kukuruz, šećer, preparati za umake, soja u zrnu te mesne prerađevine.

  • 369
  • 40
  • 0

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je u prošloj godini na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrošila tri milijarde i 56 milijuna dolara, dok je na izvozu istih zaradila milijardu i 735 milijuna dolara.

Pozitivnu izvoznu bilancu odnosno veći izvoz nego uvoz, ostvarili smo samo kad su u pitanju ribe, kukuruz, šećer, preparati za umake, soja u zrnu te mesne prerađevine. Gledano po količinama, najviše smo uvezli pripremljene hrane za životinje i to 355 tisuća tona te uljanog sjemenja i ljekovitoga bilja, čak 337 tisuća tona.

Izvezli pića i žitarica

Izvozimo puno pića, ali po niskim cijenama, dok za male količine stranoga izdvajamo puno novca.

Da naša pića doista vole u svijetu dokazuje podatak da smo ih izvezli najviše od svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, čak 928 tisuća tona, dok su na drugome mjestu izvezene žitarice u količini od 497 tisuća tona.

S druge strane, statistika kaže da i mi volimo strana pića, kojih smo uvezli 232 tisuće tona, čime su se, po količini, našla na trećem mjestu u kategoriji uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Za njih smo izvojili 187 milijuna dolara. No kako smo za naših, spomenutih 928 tisuća tona raznog pića zaradili samo 156 milijuna dolara, nije teško zaključiti da naša izvozimo po niskim cijenama, a ona strana skupo plaćamo.

Vrlo jeftino izvozimo i žive životinje

Slično je i sa živim životinjama. Uzvezli smo ih 34 tisuće tona i platili 107 milijuna dolara, a izvezli tisuću tona više, dakle 35 tisuća tona, a zaradili tek 68 milijuna dolara. Niti po pitanju mlijeka ne briljiramo. Zajedno s mliječnim proizvodima, jajima i medom, u prošloj smo godini uvezli 171 tisuću tona, što nas je koštalo 220 milijuna dolara, a izvezli 29 tisuća tona, što nam je donijelo zaradu od samo 49 milijuna dolara.

Uvezli smo i nevjerojatnih 125 tisuća tona povrća i to uglavnom onog koje i kod nas sasvim solidno uspijeva, a izvezli samo 28 tisuća tona. Stranog mesa i klaoničkih proizvoda u našu je zemlju uvezeno 123 tisuće tona, što nas je stajalo 392 milijuna dolara, dok smo ga izvezli samo 15 tisuća tona i na tome zaradili 54 milijuna dolara. Jedina nula u izvoznoj rubrici vezana je uz prirodnu smolu ili šelak, no ipak nam je trebala, pa smo uvezli tisuću tona i platili sedam milijuna dolara. Uvozimo također i koru dinja te raznih agruma.

Mijenjali smo se za industrijsku šibu

Uvozimo i koru dinja te prirodnu smolu, a nije da ih i sami ne bi mogli proizvesti

Iz podataka je vidljivo da proizvodimo i vrlo malo lukovica i cvijeća općenito, pa i to nabavljamo iz drugih država. S inozemstvom smo se doslovno mijenjali za industrijsku šibu koja se kao biljni materijal upotrebljava u pletarskoj industriji, jer uvezli smo je 22 tisuće tona i platili milijun dolara, a izvezli također 22 tisuće tona i također platili milijun dolara.

Analitičari smatraju da će nam se izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda povećati nakon što jače sažive financijska sredstva koja ćemo dobiti iz EU fondova, jer će tada naši proizvođači biti puno konkurentniji. Što ćemo pak i koliko čega uvoziti i dalje će ovisiti o nama samima.


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Pročitaj više »

Tagovi

Državni zavod Statistika Uvoz HGK Sektor Izvoz Poljoprivredni proizvodi Prehrambeni proizvodi Hrana Ribe Kukuruz Šećer Preparati za umake Soja Mesne prerađevine Hrana za životinje Uljano sjemenje Ljekovito bilje Pića Niske cijene Stran


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jučer smo bili na osječkoj glavnoj tržnici, na Cacanovoj podjeli sjemena rajčice. Najviše se traži o... Pročitaj cijelu bilješku »