Istraživanje dokazalo: Mliječni proizvodi ne osiguravaju dugovječnost

Nedavno istraživanje donosi da ljudi koji konzumiraju mnogo mlijeka, sira i jogurta nužno ne žive dulje od onih koji to ne čine.

Tijekom istraživanja ispitano je više od  168.000 žena i više od 49.000 muškaraca koji nisu bolovali od raka ili srčanih bolesti. 

U usporedbi s osobama s najmanjom ukupnom konzumacijom mlijeka (u prosjeku 0,8 obroka dnevno) oni koji su konzumirali najviše mliječnih proizvoda (u prosjeku 4,2 obroka dnevno) imali su 7% veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom razdoblja ispitivanja. Ljudi koji su bili negdje između (s otprilike 1-3 obroka dnevno) imali su izglede za preživljavanje slične osobama koje su konzumirale najmanje mlijeka, navodi Reuters. 

Glavni  autor studije Ming Ding sa Harvard School of Public Health iz Bostona i njegove kolege smataraju da "ukupan unos mlijeka nije bio povezan s manjim rizikom od ukupne smrtnosti".

Autori studije ističu kako je tijekom 30 godina praćenja umrlo 51.438 ljudi.

Ipak,  postoje mnoge prednosti od konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda 

Neka prethodna istraživanja povezuju konzumaciju mlijeka s nešto nižim rizikom od širokog spektra zdravstvenih problema, uključujući visoki krvni tlak, dijabetes, srčane bolesti i određene vrste raka, a također donose da je i prevelika potrošnja mliječnih proizvoda povezana s povećanim rizikom od nekih vrsta karcinoma.

Mliječni proizvodi su u širokoj konzumaciji širom svijeta, a važan su izvor proteina, vitamina D i kalcija, napominje istraživački tim. Mliječni proizvodi također mogu sadržavati zasićene masti i kolesterol koji mogu negativno utjecati na zdravlje.

Za trenutnu analizu, istraživači su koristili podatke iz zdravstvenih studija koje su sudionicima svake dvije godine davale zdravstvene upitnike koje se tiču prehrambenih navika. U ovim studijama ljudi koji su konzumirali najviše mliječnih proizvoda imali su manju vjerojatnost da će piti alkohol i pušiti, a fizički su aktivniji od onih s najmanje mliječnih proizvoda u prehrani, pokazalo je istraživanje.

U nekim se slučajevima činilo da vrsta mliječnih proizvoda koje su ljudi konzumirali također utječe na smrtnost. Npr., veći unos obranog ili nemasnog mlijeka povezan je s nešto većim rizikom za smrt od svih uzroka tijekom studije, kao i većom šansom umiranja, posebno od srčanih bolesti ili kolorektalnog karcinoma, a smatraju da sir i jogurt ne utječu na dugovječnost.

Zamjena mlijeka s drugim prehrambenim proizvodima

Kada su ljudi zamijenili jedan obrok dnevno mlijeka s orasima i mahunarkama, imali su 14% manju šansu za umiranje, a zamjena jedne porcije cjelovitih žitarica za jednu porciju mlijeka bila je povezana s 11% manjim rizikom od umiranja. Dok je zamjena s porcijom crvenog ili prerađenog mesa povezana s 5% većim rizikom za umiranje. 

Ugrožene male farme: Najveći američki proizvođač mlijeka proglasio bankrot?

Studija nije bila kontrolirani eksperiment namijenjen dokazivanju može li ili kako konzumiranje mlijeka izravno utjecati na smrtnost.

Unatoč tome, rezultati sugeriraju da umjereno konzumiranje mliječnih proizvoda može značiti da ljudi žive duže, ovisno o tome što im je drugo u prehrani, zaključuje studijski tim.