Pretraga tekstova
Riječ je o zajedničkom projektu hrvatskih i slovenskih proizvođača. Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti donijelo je Ministarstvo poljoprivrede.
Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva "Istarska kobasica"/"Istrska klobasa" kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP), donijelo je Ministarstvo poljoprivrede.
Naime, zaštita tog naziva zajednički je projekt hrvatskih i slovenskih proizvođača te se postupak zaštite paralelno provodi kod nas i Sloveniji.
U Hrvatskoj je zahtjev za zaštitu Ministarstvu podnijela Udruga proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa iz Tinjana. Nakon ostvarene prijelazne nacionalne zaštite u obje zemlje članice, uputit će Europskoj komisiji zajednički zahtjev za registraciju naziva kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini EU.
Riječ je o nedimljenoj trajnoj kobasici proizvedenoj od smjese svinjskog mesa i masnog tkiva uz dodatak kuhinjske soli, mljevenog crnog papra, suhog ili svježeg češnjaka i konzumnog šećera.
Od ostalih dodataka dozvoljeno je koristiti i vino Malvazija istarska te ružmarin. "Istarska kobasica"/"Istrska klobasa" je izduženog valjkastog oblika, kompaktnog i mozaičnog presjeka. Njen okus je umjereno intenzivno slan i pikantan te miriše na zrelo sušeno svinjsko meso i dodane začine.
Najveću posebnost svakako predstavlja činjenica da se kao jedan od začinskih sastojaka koristi jedna vrsta uvarka dobivenog kuhanjem češnjaka u vinu proizvedenog od bijelog grožđa sorte Malvazija istarska. Posebnosti doprinosi i sušenje i zrenje isključivo na zraku, za razliku od drugih sličnih suhomesnatih proizvoda koji se u pravilu dime.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 6 dana
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.