Pretraga tekstova
Riječ je o zajedničkom projektu hrvatskih i slovenskih proizvođača. Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti donijelo je Ministarstvo poljoprivrede.
Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva "Istarska kobasica"/"Istrska klobasa" kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP), donijelo je Ministarstvo poljoprivrede.
Naime, zaštita tog naziva zajednički je projekt hrvatskih i slovenskih proizvođača te se postupak zaštite paralelno provodi kod nas i Sloveniji.
U Hrvatskoj je zahtjev za zaštitu Ministarstvu podnijela Udruga proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa iz Tinjana. Nakon ostvarene prijelazne nacionalne zaštite u obje zemlje članice, uputit će Europskoj komisiji zajednički zahtjev za registraciju naziva kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini EU.
Riječ je o nedimljenoj trajnoj kobasici proizvedenoj od smjese svinjskog mesa i masnog tkiva uz dodatak kuhinjske soli, mljevenog crnog papra, suhog ili svježeg češnjaka i konzumnog šećera.
Od ostalih dodataka dozvoljeno je koristiti i vino Malvazija istarska te ružmarin. "Istarska kobasica"/"Istrska klobasa" je izduženog valjkastog oblika, kompaktnog i mozaičnog presjeka. Njen okus je umjereno intenzivno slan i pikantan te miriše na zrelo sušeno svinjsko meso i dodane začine.
Najveću posebnost svakako predstavlja činjenica da se kao jedan od začinskih sastojaka koristi jedna vrsta uvarka dobivenog kuhanjem češnjaka u vinu proizvedenog od bijelog grožđa sorte Malvazija istarska. Posebnosti doprinosi i sušenje i zrenje isključivo na zraku, za razliku od drugih sličnih suhomesnatih proizvoda koji se u pravilu dime.
Tagovi
Istarska kobasica Istrska klobasa ZOZP Ministarstvo poljorivrede Slovenija Malvazija
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje