• Zaštita kulena
  • 04.05.2014. 12:20

Ispod stotinu svinja ne isplati se prerađivati

Matić priznaje kako dio proizvođača kulena ne vidi razloga da zaštite kulen na europskoj razini jer je slavonski kulen još uvijek relativno lako prodati, a tržišne količine nisu tolike da postoje viškovi.

Foto: depositphotos.com
  • 418
  • 35
  • 0

Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede uputilo Europskoj komisiji (EK) zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na EU razini za slavonski kulen/kulin, ta slavonska delicija prešla je najteži put ka konačnoj zaštiti i na razini EU. „Postupak predlaganja zaštite je što se nas tiče okončan. U njemu su sudjelovala 92 proizvođača od ukupno 131 člana udruge. Od 92 proizvođača 31 je legalan proizvođač, a od tih 31 sedmorica su odlučila zatražiti zaštitu na EU razini“, navodi tajnik Udruge „Slavonski domaći kulen-kulin Andrija Matić dodajući kako se očekuje da zaštita bude ostvarena tijekom ove godine.

U roku od šest mjeseci Europska komisija (EK) će razmotriti zahtjev te provjeriti opravdanost i ispunjavanje uvjeta odgovarajućeg sustava. Potom slijedi objava jedinstvenog dokumenta predmetne oznake u Službenom listu EU, a u roku od tri mjeseca svaka fizička ili pravna osoba izvan Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. Postupak rješavanja prigovora može najduže trajati osam mjeseci, što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ako ne bude prigovora ili ako stranke postignu sporazum ili EK odbije prigovor, oznaka se registrira i upisuje u EU - DOOR bazu.

To znači da je proizvod zaštićen na području cijelog EU i navedena zaštita je vremenski neograničena. Registrirani naziv proizvoda na taj je način zaštićen od svakog izravnog ili neizravnog korištenja te svake zloporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda, te narušavanja ugleda proizvoda. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kvalitetu, a proizvođaču povećava dohodak, nadalje, to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda, tako i područja u kojem se proizvodi.

Troškovi zaštite nisu mali

Matić priznaje kako dio proizvođača kulena ne vidi razloga da zaštite kulen na europskoj razini jer je slavonski kulen još uvijek relativno lako prodati, a tržišne količine nisu tolike da postoje viškovi. Sve što se proizvede, odmah se i proda. A troškovi zaštite nisu mali. „Ako radite rekonstrukciju postojećih prerađivačkih kapaciteta, treba vam najmanje 200.000 kuna, a ako radite sve novo, tu se iznos troškova penje i do pola mijuna kuna“, kaže napominjući kako međutim županije financiraju troškove ispunjavanja uvjeta za zaštitu kulena te oni ne moraju u konačnici za proizvođače bili veliki.

Ne vide razlog da se izlažu troškovima i ulažu u prerađivačke kapacitete

Jedno od onih OPG-ova koja ne vidi razlog da se izlažu troškovima i ulažu u prerađivačke kapacitete kako bi dobili certifikat zaštite kulena na EU razini je i OPG Liščević iz Nijemaca. Katarina i Ivica LIščević prije Domovinskog rata bavili su se ratarstvom, ali kako su nakon povratka u Nijemce zatekli minirana polja, okrenuli su se stočarstvu i proizvodnji kulena i šunki. Upravo šunka toga OPG-a na nedavno održanoj Nacionalnoj šunkijadi u Starim Mikanovcima okitila se titulom šampionke izložbe.

"Premali smo da bi opravdali EU zaštitu i njezine troškove. Mi svoj proizvod prodajemo i bez zaštite i zadovoljni smo i proizvodom i cijenom koja se kreće između 200 i 250 kuna po kilogramu kulena", navodi Ivica Liščević dodajući kako se ne smije nikada zaboraviti da, kada se govori o proizvodnji kulena, proizvođačima nije samo kulen bitan. „Kada koljemo, mi moramo prodati cijelu svinju, i slaninu, i čvarke, i mast i šunku, a ne samo kulen koji čini 40 posto svega toga", navodi taj proizvođač koji se sada, kako kaže, nalazi negdje „na pola puta“ u proizvodnji kulena. „Zapelo je čini mi se na svim razinama. Svi smo redovito imali godišnju svinjokolju i znali napraviti kulen za svoje potrebe. Međutim, ovo je sada nešto drugo. Ovdje morate zadovoljiti pregršt uvjeta da bi proizveli kulen koji će nositi ime "slavonski kulen", kaže dodajući kako se ispod stotinu svinja danas ne isplati prerađivati. „Jednostavno ste u gubitku“, zaključuje Ivica Liščević nadajući se boljim vremenima i organiziranijem tržištu.

Da slavonski kulen ima međutim vrlo dobru perspektivu i mogao bi postati itekako prepoznatljiv gastronomski proizvod i izvan Hrvatske, spoznali su i u Svjetskoj banci. Paolo Correa, stručnjak Svjetske banke koju je hrvatska Vlada angažirala da ju savjetuje u svezi tehničke pomoći razvitka određenih projekata, navodi kako će, nakon što se uvjerio u potencijale slavonskog kulena, preporučiti Vladi da nastavi razvijati taj projekt, kao i projekt uzgoja malostonske kamenice. „Ukoliko Vlada prihvati našu tehničku pomoć, Vladi ćemo predložiti korektne korake kako bi se ti projekti mogli razviti i koristiti fondovi EU. Ne tvrdimo da ne postoji neki drugi proizvod koji na isto takav način ne bi mogli podržati. Ali, ovdje smo prepoznali da postoji znanje koje je akumulirano u ovoj regiji o proizvodnji kulena. Jer, da nema toga znanja, ne bi bilo ničega. Znanje je ključ svega“, kaže Correa. I potpuno je u pravu. Bez ljudi koji imaju znanje, bez obzira o čemu se radilo, nema budućnosti niti za jednu zemlju, regiju ili lokalnu sredinu. Budućnost je u znanju, pa i u znanju kako napraviti slavonski kulen.

Strategija pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj

A osnovni uvjeti za njegovu proizvodnju su poznati, tvrdi Miroslav Božić, stručnjak na projektu Strategija pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj. „Kompromisa nema oko izvora svinja, one moraju biti iz Slavonije, kompromisa nema oko dodataka kao ni tehnologije proizvodnje“, kaže Božić dodajući kako projekt zaštite slavonskog kulena pruža mogućnost za stvaranje novog dohotka za oko 500 OPG-ova. Pitanje je samo, koliko će se proizvođača pronaći u cijeloj toj priči ili će, poput Liščevića zaključiti kako im se to sve skupa ipak ne isplati, i kako je to puno posla, a kulen i ovako i onako mogu prodati. Sve u konačnici zavisi od samog proizvođača i njegove procjene u svezi stanja na tržištu i mogućnostima plasmana kulena. A stanje je danas takvo kakvo je. Kulen je doista moguće prodati, ukoliko je dakako kvalitetan. Pitanje je međutim, hoće li tako biti i sutra, kao i odnosa cijena te delicije na domaćem i tržištu drugih zemalja EU. Dok je domaće tržište suženo za kulen, iako to danas tako ne izgleda, europsko nudi ogromne mogućnosti. Za one dakako koji su spremni "zaigrati" u toj utakmici i prijeći uske nacionalne okvire, a proizvodnju kulena izdigli u ozbiljan posao, koji je to jasno, i danas, ali bi mogao prerasti u nešto puno veće. I to na način da se dobit i zarada ne zadržavaju samo kod proizvođača već multipliciraju te se kroz veću uposlenost prelijevaju na lokalnu sredinu i regiju, čineći i jedne i druge bogatijima.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Kulen Kulin Slavonski proizvod Zaštita EU Razina Zemljopisno podrijetlo Proizvodnja Kapaciteti OPG Cijena Svinje Svjetska banka Vlada Znanje Fondovi Plasman kulena Ulaganja Prerađivački kapacitet Miroslav Božić. Andrija Matić Strategij


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Virusi (a i ljudi) me zaobilaze u širokom luku. Ali me srčani ima na oku. ;)