Isplati se izvoziti, zar ne?

Slavonski kulen, kao autohtoni proizvod, proizveden je od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag. Napravljen prema zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo, nakon nekoliko mjeseci kontinuirane fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja, kulen je svoj put našao izvan Hrvatske.

Otkako je Hrvatska dio Europske unije, snalažljivi poljoprivrednici, svoje tržište su proširili i na druge zemlje članice. Neki od naših proizvoda tamo se puno više cijene, što je dovoljan razlog za njihovo promicanje i plasiranje u izvoz. Po ulasku u EU, Tomislav Galović je na poznatoj londonskoj tržnici prodao čak 600 kilograma svog glavnog proizvoda - slavonskog kulina i to po cijeni od 600kn/kg, a put do kupaca su našli i njegovi čvarci i kobasice.

"Moja je obveza promovirati ljubav prema Slavoniji i koristim svaku priliku na brojnim putovanjima diljem Europe govoriti o Slavoniji, našim autohtonim proizvodima i maksimalno forsiram marketing. Cijelu svoju životnu filozofiju vezao sam uz to da je proizvodnja kulina dio hrvatskog i slavonskog kulturnog identiteta. Kada sam prije petnaestak godina patentirao domaći slavonski kulen, mnogima je bilo čudno što se promocija održava u zagrebačkom Muzeju Mimara. Odgovorio sam da je kulin umjetnički proizvod i da je cijela priča o proizvodnji kulina umjetnost, od načina na koji moji seljaci hrane svinje našom slavonskom hranom, preko same proizvodnje u Ateljeu, do prodaje u mojim dućanima" , kaže Galović za Glas Slavonije.

Slaninu u Londonu prodaje za približno 250 kuna po kilogramu, a priprema se i na odlazak u Strasbourg na poznati svjetski Božićni sajam gdje će predstaviti svoj kulin po cijeni od 70 eura i kobasicu po cijeni od 30 eura po kilogramu. Galović navodi kako ni tjedna proizvodnja od 90 kilograma čvaraka nije dovoljna da zadovolji potražnju, a rezervirani su već nekoliko dana unaprijed.