Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdravlje
  • 18.12.2022. 13:30

Hrvatska uz Bugarsku imala najviše oboljelih od trihineloze, gdje smo s drugim zoonozama?

Koje su najčešće zoonoze i bolesti uzrokovane hranom u Hrvatskoj, otkrivaju podaci EFSA-e za 2021.

Foto: Depositphotos/microgen
  • 1.760
  • 86
  • 0

U 2021. godini, u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježen je u EU ukupan porast broja prijavljenih slučajeva zoonoza i epidemija koje se prenose hranom, no broj je ipak niži u odnosu na godine prije pandemije, navedeno je u najnovijem godišnjem izvješću "EU One Health zoonoses report" koji su zajedno objavili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC).

Kako prenosi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), niži broj bolesti u odnosu na godine prije pandemije najvjerojatnije je povezan s kontrolnim mjerama koje su provođene zbog Covid-19, a koje u bile na snazi i u 2021. godini. "Iznimka je broj slučajeva jersinioze te broj epidemija koje se prenose hranom izazvanih bakterijama listerijama čije su vrijednosti više u odnosu na one prije pandemije", osvrnuli su se na izvješće EFSA-e i ECDC-a.

Kako u njemu stoji, većina prijavljenih epidemija koje se prenose hranom, 773 odnosno 19,3 posto slučajeva, uzrokovane su salmonelama. Epidemije su specifične po tome što se prijavljuju samo u slučaju kada je oboljelo najmanje dvoje ljudi od iste bolesti iz iste kontaminirane hrane, pojasnili su iz HAPIH-a. Najčešće se uzrok salmoneloza koje se prenose hranom nalazi u jajima, proizvodima od jaja i "miješanoj hrani", a koju čine obroci sastavljeni od različitih sastojaka.

Kako stoji Hrvatska?

Broj epidemija uzrokovanih s bakterijom Listeria monocytogenes (23) veći je nego što je ikada do sada prijavljen. To bi moglo biti povezano s povećanjem primjene metoda sekvenciranja cijelog genoma (engl. whole genome sequencing – WGS), temeljem čega je znanstvenicima omogućeno uspješnije otkrivanje i definiranje epidemije.

Kampilobakterioza i dalje ostaje najučestalije prijavljena zoonoza, s povećanim brojem slučajeva (127.840) u odnosu na 2020. godinu (120.946). Najčešći izvor zaraze je bilo pileće i pureće meso.

U Hrvatskoj su prijavljene dvije epidemije uzrokovane kampilobakterom, te smo s manje od 0,03 epidemija na 100.000 stanovnika i <0,1 oboljelih na 100.000  svrstani u grupu s najmanjim brojem epidemija/slučajeva. Hrvatska se nalazi na drugom mjestu po broju kampilobakterioza ljudi povezanih s putovanjima unutar EU-a.

U 30,4 posto slučajeva uzorci vratova pilećih trupova nisu bili u skladu s kriterijem higijene proizvodnje za Campylobacter spp., čime je Hrvatska svrstana među osam zemalja kod kojih se broj uzoraka iznad granice kreće od 14,1 do 51,4 posto.

U padu broj oboljelih od salmoneloze

Druga najučestalija prijavljena zoonoza u EU je salmoneloza, od koje je oboljelo 60.050 ljudi, što je više od 52.702 koliko je prijavljeno u 2020. godini.

Broj oboljelih ljudi od salmoneloze u Hrvatskoj je u stalnom padu unazad pet godina, i za razliku od prosjeka za EU, u našoj je zemlji broj slučajeva u 2021. manji nego u 2020. godini, 605 slučajeva u odnosu na 786 slučajeva u protekloj godini. U 2021. godini zabilježene su četiri epidemije.

Svinjski trupovi koji su uzorkovani u skladu mikrobiološkim kriterijima higijene procesa proizvodnje bili su pozitivni u 0,24 posto slučajeva, goveđi trupovi 1,1, ovčji trupovi 1,6, kozji trupovi 0,32, uzorci kože vrata pilećih trupova 20,9 posto, a konjski trupovi niti u jednom uzorku.

U Hrvatskoj se provode programi kontrole salmonela u uzgojnim jatima Gallus gallus, i u 2021. niti jedno jato nije bilo pozitivno na Salmonella spp., dok je bilo 4,9 posto  pozitivnih jata nesilica, te 4,3 posto jata pilića (prije klanja). Salmonela je utvrđena u 12,1 posto tovnih jata purana, a nije utvrđena u uzgojnom jatu purana, navodi HAPIH.

Na trećem mjestu u EU-u nalazi se jersinioza (6.789 slučajeva), a slijede bolesti čiji je uzrok E. coli koja proizvodi Shiga toksin – STEC (6.084 slučajeva) i listerioza (2.183 slučaja).

U Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 14 slučajeva oboljelih od jersinioze, što je više nego u 2020. (11) i u 2019. (12), ali manje nego u 2018. kada je zabilježeno 20 slučajeva. 

Stopa oboljelih od trihineloze

RH ima najnižu stopu oboljelih od listerioze (≤ 0.20 na 100.000 stanovnika), ali s 8 slučajeva u 2021. godini premašila je prethodne tri godine. U 2021. godini nešto je bio povećan broj prijavljenih slučajeva oboljenja ljudi uzrokovanih sa STEC-om, 12 slučajeva, što je više nego osam u 2020., ali manje od 22 prijavljena slučaja u 2019. godini.

Navedeno je kako je Hrvatska od 2021. godine postala slobodna od infekcija s B. abortus, B. melitensis i B. suis za populaciju goveda, dok to nije za populaciju ovaca i koza, zajedno s još šest zemalja – Bugarskom, dijelovima Francuske, Grčkom, Italijom, Maltom i Portugalom.

Zašto je pao broj zoonoza u EU?

Prošla je godina bila druga zaredom kako u Hrvatskoj nije bilo stada ovaca i koza pozitivnih na brucelu, te moguće da će u sljedećim godinama doći do eradikacije bruceloze u stadima. U 2021. godini bila su dva potvrđena slučaja oboljenja ljudi od bruceloze.

U 2021. godini Bugarska (29 slučajeva) i Hrvatska (17 slučajeva) su imale najveću stopu oboljelih ljudi od trihineloze, nakon čega su slijedile Latvija i Austrija. Hrvatska je bila jedina zemlja koja je prijavila podatke monitoringa za mesne proizvode za četiri proizvoda od mesa (kobasice od svinjskog mesa) koje su uzorkovane kod proizvođača (farmski uzgoj) i koje su bile pozitivne, a u tri je uzorka identificirana T. spiralis. Trihinela spp. je u 2021. godini u Hrvatskoj bila utvrđena u pet svinja koje nisu držane u kontroliranim uvjetima držanja.


Tagovi

Zoonoze Bolesti Hrana HAPIH EFSA ECDC Zdravlje ljudi


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tips&tricks: Ako muku mučite s rovcima (mrmcima) u vrtovima, iskoristite stare plastične posudice od cvijeća, jogurta i sl., izrežite dno i pri sadnji korijen neka bude u posudici, zatrpajte zemljom i nadajte se najboljem :D Mi ovako sadimo... Više [+]