Hrvatska prehrambena industrija na 51 posto prosječne produktivnosti zemalja EU

Ususret 13. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2022., koji će se održati od 13. do 15. svibnja u Prelogu, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održana je panel rasprava na temu "Provedba mjera Ministarstva poljoprivrede sa akademskom zajednicom" s osvrtom na inovacije u poljoprivredi u novom programskom razdoblju.

''Kroz inovacije se može poboljšati i unaprijediti poljoprivredna proizvodnja na terenu i riješiti problem na dobrobit svih, jer se i poljoprivredna istraživanja negdje moraju provesti, bilo to na malim OPG-ovima ili većim poljoprivrednim gospodarstvima'', kazao je uvodno dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Ivica Kisić. Osim njega, na panelu su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, prodekanica za znanost Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Draženka Komes, prodekan za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju prof.dr.cs. Nikola Španić i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora i prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacija prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga.              

Kisić: Hrana je postala oružje

Prema dekanovim riječima, Rusija ima 135 milijuna obradivih hektara, Ukrajina 35 milijuna, a Hrvatska 1,3 milijuna ha. Dakle, hrana je, kaže, u ovoj krizi postala oružje, te ona sve više traži visokosofisticiranu proizvodnju, kao što su suvremene farme u gradovima, na 40 katova se uzgajaju rajčice i paprike, što kod nas još nije zaživjelo, a traži i visoku razinu znanja. No, 50 posto naših diplomskih radova na fakultetu je primjenjivo na istraživanjima na obiteljskim gospodarstvima, drži dekan, koji se uzda u ekološki prihvaljivu poljoprivredu.  

Govoreći o proljetnoj sjetvi, Majdak je kazao da je Petrokemija, unatoč problemima s plinom, proizvela dovoljne količine umjetnog gnojiva za proljetnu sjetvu, a tako bi trebalo biti, kaže, i za onu na jesen. Dodao je da Hrvatska poljoprivreda ima samodostatnost što se tiče žitarica i uljarica, ali da postoji nesramjer u njihovoj proizvodnji u odnosu na prizvodnju voća i povrća, koja je nedostatna. 

Kako se čulo, Vlada je išla na dodatne intervencije u stočarstvu, uslijed poremećaja na tržištu, kao i u primarnoj i prerađivačkoj industriji i dijelom u infrastrukturi, a naglasak je na samodostatnosti hrane, uz uvažavanje Zelenog plana EU od kojega nećemo moći odustati, kazao je državni tajnik. Uz to, najavio je 77 intervencija u budućem programskom razdoblju.

Pokrivenost uvoza izvozom hrane 56 posto

Komes je istaknula da su pomalo razočarani trenutnim stanjem u domaćoj prehrambenoj industriji, čija je, kaže, produktivnost na 51 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. Dodala je da problem predstavlja i preveliki uvoz hrane, jer pokrivenost njezinog uvoza sa izvozom iznosi 56 posto. Uz to, ukazala je na nedostatak ulaganja u znanost i istraživanje te na slabu suradnju na projektima s prehrambenom industrijom. Iako, navela je, ima studentskih projekata, koji dobivaju prestižne nagrade na izložbama u inozemstvu za inovativnost i završavaju u finalnim proizvodima te odlaze raditi van.

Šimpraga drži da je problem kada studenti počnu raditi jer onda gube studentska prava, te da je rješenje osigurati im mogućnost samozapošljavanja na fakultetskim inkubatorima u vlastitim start-upovima, kako se to radi i u Silicijskoj dolini.

Španić je kazao da 99 posto studenata zapošljava u drvnoj industriji, nakon što tamo obave stručnu praksu, a prije toga dobiju i stipendije za školovanje. 

U raspravi, predsjednik Udruge OPG-a Život Robert Hadžić kazao je da u nizu mjera, koje se odnose na inovacije, poljoprivreda nije uključena, posebno se to odnosi na male poljoprivredne proizvođače, koji nisu udruženi u udruge proizvođača te tako ostaju 'izvan igre'. On drži da su projekti tu od danas do sutra, ali da nedostaje veći veći aganžman, odnosno uključivanje institucija.

Primjena pepela u suzbijanju puževa nije inovacija 

Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Tajana Radić kazala je da na 500 poljoprivrenika, u Hrvatskoj imamo jednog poljoprivrednog savjetnika, a da je to u Austriji, jedan savjetnik na 100 poljoprivrednika. Ona je navela da oko 100.000 hrvatskih poljoprivrednika prima potpore, a da ih je samo 20.000 poreznih obveznika. Tu je i 2.000 poljoprivrednih udruga, od kojih je 400-ak aktvnijih, u prvom redu na lokalnoj razini, plus 2000 eko udruga. Za veću primjenu znanstvenih istraživanja u poljoprivrednoj praksi nužna je bolja koordinacija, jer sada svako vuče na svoju stranu, a koplja se lome i oko uvođenja privatne savjetodavne službe.  

Odgovarajući na upite, Majdak je kazao da bi HPK u svoj rad trebala uključiti i inovacije i udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije. Inače, od 72 milijuna kuna, 85 posto sredstava je namjenjeno sektoru stočarstva za nabavu robota za mužnju, a 15 posto za preciznu poljoprivredu u ratarstvu. 

Prof. dr.sc. Milan Poljak s Agronomskog fakulteta drži da nije inovacija, primjerice, primjena pepela u poljoprivredi, jer se to već tradicionalno radi u obrani povrća od puževa. S druge strane, primjena znanstvenih projekata je samo onda kada je definira krajnji korisnik, što je onda znanost u službi razvoja, koja nije sama sebi svrha i puko ganjanje akademske karijere.