Pretraga tekstova
Hrvatski će proizvođači još 15 godina moći koristiti naziv Kranjska kobasica.
Danas, 02. prosinca 2014. godine, na šestoj sjednici Odbora za sustave kvalitete poljoprivrednih proizvoda Europske komisije, donesena je Provedbena uredba Komisije kojom se uvodi ime "Kranjska Klobasa" (PGI) u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla - SI/PGI/0005/00764.
Tom Uredbom za hrvatsku prehrambenu industriju je dobiven najduži mogući prijelazni rok, 15 godina, u kojem mogu koristiti naziv "Kranjska" i "Kranjska kobasica" na svojim proizvodima. Naime, Republika Slovenija je 10. ožujka 2009. godine pokrenula na europskoj razini postupak registracije proizvoda pod nazivom "Kranjska kobasa" kao oznake zemljopisnog podrijetla (OZP, eng.: PGI), a Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, uputilo je EK u kolovozu 2012. godine, prigovor na registraciju naziva "Kranjska kobasa".
Europska komisija prigovor je ocijenila utemeljenim i osnovanim i pozvala Republiku Hrvatsku i Republiku Sloveniju da do travanja 2013. godine obave konzultacije i, po mogućnosti, postignu dogovor. Na tim konzultacijama dogovor nije postignut, ali je Europska komisija dodijelila rok od 15 godina, u kojem hrvatski proizvođači mogu koristiti naziv "Kranjska" i "Kranjska kobasica".
Nadležna uprava Ministarstva poljoprivrede - Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike održala je 24. studenog 2014. godine sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i predstavnicima hrvatskih proizvođača kranjske kobasice, na kojem su proizvođači iskazali svoje zadovoljstvo s postignutim rezultatima pregovora i s izuzetno dugim prijelaznim razdobljem od 15 godina.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Kranjska kobasica Zaštićena oznaka izvornosti Prehrambena industrija Hrvatski proizvođači Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla Registracija nazva Prijelazno razdoblje
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.