• Vanjskotrgovinska razmjena
  • 13.04.2020. 16:30

HGK: Kriza je prilika za poticanje domaće poljoprivredno - prehrambene proizvodnje

Ova kriza je pokazala da samodostatnost u proizvodnji hrane nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti, kaže predsjednik HGK Luka Burilović.

Foto: Marinko Petković
  • 922
  • 104
  • 0

Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2019. bilježi rast izvoza za sedam posto, ali i uvoza za 12 posto, što je povećalo deficit, ističu u petak iz HGK, uz poruku da je kriza s koronavirusom prilika da se potakne razvoj domaće proizvodnje i smanji negativna bilanca.

Kako se navodi u priopćenju, izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda lani je u odnosu na 2018. godinu porastao za sedam posto, odnosno za 140 milijuna eura, s 2,02 na 2,16 milijardi eura.

S druge strane, bilježi se još veći rast uvoza, za 12 posto, odnosno za 365 milijuna eura, s 3,03 na 3,39 milijardi eura. Tako je minus u vanjskotrgovinskoj bilanci porastao za 23 posto, s milijardu na 1,23 milijarde eura. I pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini je pala za tri posto u odnosu na 2018., sa 67 na 64 posto, navode iz HGK.

Predsjednik HGK Luka Burilović u priopćenju ističe da najveće deficite Hrvatska bilježi u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, mlijeka te voća i povrća, što ukazuje na lošu strukturu i nisku produktivnost domaće poljoprivrede. 

"Ova kriza je pokazala da samodostatnost u proizvodnji hrane nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti. Zato je sad idealna prilika da u što većoj mjeri potaknemo razvoj domaćih proizvođača jer time smanjujemo negativnu bilancu i ovisnost o uvozu, paralelno jačajući cjelokupno gospodarstvo", poručuje Burilović.

Dodaje da građani već mijenjaju navike i više kupuju hrvatsko. Taj se trend treba promovirati i ubuduće, smatra predsjednik HGK.

Po podacima Komore, u ukupnoj vrijednosti izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda najveći udio imaju čokolade i drugi proizvodi od kakaa (7,9 posto), kukuruz (6,5 posto), cigare i cigarete (5,2 posto) te svježa i rashlađena riba (5,1 posto).

Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u šest skupina - žitaricama, ribi, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, proizvodima za hranu, duhanu te mesnim prerađevinama.

Promatra li se ukupna robna razmjene Hrvatske s inozemstvom u 2019. zabilježen je rast izvoza od šest posto u odnosu na prethodnu godinu, s 14,5 na 15,4 milijardi eura. Istovremeno je uvoz rastao za pet posto, na 24,8 milijardi eura, pa je u promatranom razdoblju ukupna pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 61 na 62 posto, navode iz HGK.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Vanjskotrgovinska razmjena HGK Kriza Samodostatnost

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Komu raste čudnije povrće, da vas vidim? :'D #paradajz #rajčica #pomidor