HGK: Korona bi mogla dokrajčiti već načetu mesnu industriju

Pritisak jeftinog uvoza već godinama guši hrvatsku klaoničku i mesoprerađivačku industriju, a koronakriza je dodatno pojačala pritisak na domaće tvrtke iz tog sektora od kojih je većina i prije najnovijih turbulencija zatvorila klaonički dio poslovanja, ističe u svom priopćenju Hrvatska gospodarska komora. 

"Hrvatski su se proizvođači našli u teškoj situaciji već nakon ulaska u EU i potpunog otvaranja tržišta prema velikim europskim sustavima koji proizvode pod bitno povoljnijim uvjetima, a situacija se u proteklom razdoblju dodatno pogoršala", istaknuo je predsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Mario Ravlić.

Ističe kako utjecaj koronakrize, gubitak prihoda od prodaje koža, i rast troškova zbrinjavanja nusproizvoda doveo je domaću industriju prerade mesa do samog ruba. "Drugi izazovi koji nas čekaju mogli bi je dokrajčiti. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da ova industrija postane državni strateški prioritet“, kaže Ravlić. 

Roba niske cijene i manja potrošnja

Lošu situaciju jasnu ocrtavaju brojke. Godinu prije ulaska u EU (2012.) uvozili smo oko 80.000 tona raznog mesa i oko 10.000 tona mesnih proizvoda, a prošle godine smo uvezli 150.000 tona mesa i 24.000 tona mesnih proizvoda.

HPK: Pojedini trgovački lanci koriste krizu i prodaju svinjsko meso po dampinškim cijenama

Zbog korone domaće tržište je na mahove pod još većim pritiskom robe s izuzetno niskim cijenama, a stanje dodatno otežava smanjena potrošnja, povećanje troškova i smanjena produktivnost koja je posljedica prilagođavanja potrebnim mjerama zaštite zdravlja radnika (od podjele radnika u timove i odvojenih smjena, do povećanih troškova transporta.

Nepovoljni tržišni uvjeti i strah od koronavirusa

"Pandemija je pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama koje zjape poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok istovremeno više od 150 tisuća svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje u EU.

Ako se dogodi bilo kakav veći izazov, hrvatska klaonička i mesoprerađivačka industrija će ga dočekati potpuno iscrpljena dugogodišnjim poslovanjem u nekonkurentnim uvjetima, a to bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta“, upozorava Ravlić.

A izazova itekako ima. Primjerice, zbog Brexita bi moglo doći do velikih viškova EU proizvoda koji bi mogli preplaviti hrvatsko tržište i dodatno sniziti cijene. Tu je i opasnost od ulaska koronavirusa u domaće mesnice i klaonice, a prvi slučaj zabilježen je u pulskoj mesnici gdje je petero zaposlenih pozitivno. Hoće li se zaraza i dalje širiti pitanje je vremena, ali svakako je strah samih radnika, ali u kupaca itekako opravdan.

U pulskoj mesnici će nakon izbijanja zaraze koronavirusom uništiti 600 kg mesa?

Također, u svijetu se javila i afrička svinjska kuga, a sve to bi moglo dodatno narušiti konkurentnost domaće mesoprerađivačke industrije i uništiti ono malo tvrtki koje se još uspijevaju boriti u nepovoljnim tržišnim uvjetima.

Stoga Ravlić kao hitnu mjeru predlaže da se odmah osigura kontinuirana potpora države. "Time bi se prebrodila trenutna kriza i uvjeti poslovanja ove industrije relativno brzo doveli na razinu onih u konkurentskim EU zemljama čiji proizvodi preplavljuju naše tržište. No, prije svega moramo odrediti strateške prioritete i poraditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog agrara i povezane industrije jer bez toga bilo kakva privremena pomoć predstavlja samo odgađanje neizbježnog“, zaključuje predsjednik Grupacije.