Globalni mliječni paradoks: SAD gradi budućnost, EU se bori s viškovima

Globalna mliječna industrija izgleda stoji na raskrižju. S jedne strane, bilježi se snažan rast i ulaganja, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, a s druge strane, europski, a time naravno i hrvatski proizvođači suočeni su s krizom koja prijeti opstanku sektora. U SAD-u, jedna od najvećih svjetskih nacija proizvođača mliječnih proizvoda, ulaganja u preradu dosegnula su gotovo 12 milijardi dolara u posljednje dvije godine, piše mađarski Agroinform.

Razlog tome je snažan rast potrošnje ključnih mliječnih proizvoda: jogurt je porastao 9,5%, svježi sir 14,5%, a vrhnje čak 31,9% u posljednjoj godini.

Povećanje kapaciteta

Ulaganja se ne svode samo na povećanje kapaciteta; američki proizvođači fokusiraju se na inovacije i diversifikaciju proizvoda. Od 12 milijardi dolara, 3,2 milijarde usmjereno je u proizvodnju sira, 3 milijarde u mliječne napitke i ultrafiltrirane smoothieje s visokim udjelom proteina, te 2,8 milijardi u jogurte i fermentirane proizvode.

Posebna pažnja posvećena je proizvodima bez laktoze, što je odgovor na intoleranciju kod više od 120 milijuna Amerikanaca. Također, sirutka se više ne tretira kao nusproizvod, već kao dodatni izvor prihoda.

Rast proizvodnje i kriza prekomjernih količina u EU

Europska unija trenutno se suočava s paradoksom: iako globalna potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima raste, proizvođači unutar EU-a bilježe rast proizvodnje koji dovodi do krize prekomjernih količina, navodi Farmer.

"Industrija je postala žrtva vlastitog uspjeha. Razdoblje povoljnih gospodarskih uvjeta koje je trajalo više od dvije godine potaknulo je značajna ulaganja u proizvodnju mlijeka, uključujući izgradnju novih objekata, povećanje gustoće životinja u postojećim zgradama i rast prinosa proizvedenog mlijeka“, ističe Martin Ziaja, predsjednik Gospodarskog vijeća za proizvodnju i tržište mlijeka.

Kao rezultat toga, najveći proizvođači EU-a bilježe značajan rast proizvodnje: Njemačka: +7,5%,Francuska: +4,3% i Poljska: +5%. Ovaj rast proizvodnje dolazi u vrijeme kada se drugi poljoprivredni sektori suočavaju s problemima. Poljoprivrednici su protekle dvije godine intenzivno ulagali u mliječnu proizvodnju dok su ratarski sektori bili u stagnaciji, što je dodatno poguralo prekomjernu proizvodnju mlijeka.

Dodatni faktori pogoršanja situacije u EU uključuju depopulaciju u Poljskoj i odljev ukrajinske radne snage te nizak dolar koji potiče izvoz europskog mlijeka u SAD.

"Stabilizacija proizvodnje neće nastupiti prije proljeća 2026., a preživjet će oni proizvođači koji racionalno ulažu u kvalitetu, učinkovitost i nisu prezaduženi“, dodaje Ziaja.

Njemačka: najveći proizvođač s padom farmi

Njemačka ostaje najveći proizvođač mlijeka u EU, ali sektor bilježi pad broja mliječnih krava i farmi. Sredinom 2024., u Njemačkoj je bilo oko 48.000 mliječnih farmi s gotovo 3.600.000 mliječnih i kombiniranih pasmina krava, prosječne veličine stada 75 krava.

"Pad broja isporučitelja mlijeka od 2020. do 2024. iznosi 11%, broj mliječnih krava smanjen je za 9%, dok je otkup mlijeka pao za 2%. Njemački farmaceutni sektor zadržava visoku produktivnost: prosječan otkup mlijeka po kravi iznosi 8.800 kilograma godišnje, a prosječan otkup po farmi 640.000 tona“, ističe Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Broj krava i dalje pada: EU će proizvesti manje svježeg mlijeka i maslaca, a više sira

Veličina farmi varira: 51% farmi ima do 50 krava, prosjek 20 krava, 43% farmi ima 50-200 krava, prosjek 95 krava, 5% farmi ima 200–500 krava, prosjek 250 krava i 2% farmi ima više od 500 krava, prosjek 835 krava.

Ove brojke pokazuju intenzivnu proizvodnju na velikim farmama, dok male farme često imaju problema s održivošću i konkurentnošću.

"U Francuskoj i Poljskoj rast proizvodnje mlijeka posljednjih godina iznosi 4,3% i 5%. Poljska se suočava s demografskim izazovima i nedostatkom radne snage, ali velik udio prerade mlijeka drži u vlastitim rukama, što povećava šanse za otpornost sektora. U Francuskoj, rast je umjereniji, ali i dalje doprinosi prekomjernoj proizvodnji mlijeka u EU“, dodaje Bobetić.

Globalno gledano, mliječna industrija prolazi kroz razdoblje kontradikcija: u SAD-u se ulaže rekordno, dok EU balansira između rasta proizvodnje i krize prekomjernih količina.