Finci na popis potencijalno opasne hrane stavili i štuku, haringu, losa pa i cimet

Salmonela i živa vrebaju konzumente i u Finskoj, ako je suditi po vrlo preciznim, specifičnim uputama koju hranu konzumirati i tko je u potencijalnoj opasnosti. Preporuke su namijenjene “obiteljima s djecom“ a izdali su ih Nacionalni institut za zdravlje i kvalitetu života u suradnji s Nacionalnim vijećem za nutricionizam.

Kako navode, u Finskoj potencijalna opasnost po konzumente ribe leži u mogućem akumuliranju žive, bifenila i dioksina u ribi, mahom štukama, ali i radioaktivnih tvari u nekim jezerima. Savjet je ograničiti konzumaciju štuke i ostalih grabežljivih sorti s tim da je štuka apsolutno zabranjena u trudnoći i za vrijeme dojenja. Ranjive su skupine djeca do šest godine i školarci, ugrožena je zapravo cijela populacija ukoliko učestalo koristi ovu ribu. Savjet: jesti različite vrste tako da se izbjegne mogućnost kontaminacije.

Živa, listerija i nitrit

Preporuka vrijedi i za uzgojene vrste, a oprez se preporuča i za neke morske sorte, poput haringe. Starije osobe oslabljena imuniteta najranjivija su skupina  jedu li svježu ili hladno dimljenu ribu, čak i suši. Opasnost leži u bakteriji listeriji koja, u krajnjem slučaju, u trudnica može izazvati simptome slične gripi, no nije isključen niti gubitak djeteta. U  ekstremnim situacijama, u kombinaciji s nekom lijekovima ili bolestima, listerija vodi do sepse ili meningitisa. Preporučljivo je zagrijavati dimljene proizvode i – izbjegavati suši.

Budući da se u hrenovke i neke nareske stavlja nitrit kao aditiv ( E249, E 250…) bebama su ti proizvodi apsolutno zabranjeni. Velike kolilčne nitrita mogu ugroziti opskrbu njihovih malih tijela kisikom. Malo starijima maksimum je jedan obrok s kobasicama ili hrenovkama tjedno, a djeci preko dvije godine starosti ne bi se smjelo servirati više od 150 grama proizvoda tjedno, ekvivalent jednog obroka s kobasicom plus jedne kriške nareska dnevno ili dva obroka s kobasicom, ali bez nareska. Naresci su potencijalna opasnost za trudnice i stariju populaciju smanjenog imuniteta radi opasnosti zaraze listerijom. Paštete i ostali proizvodi s jetricom dozvoljeni su djeci ukoliko pojedene količne ne prelaze 70 grama (ili do pet kriški nareska) tjedno. Razlog: visoke količine vitamina A koje kod djece mogu dovesti do promjena u jetri ili metabolizmu. Iz istog je razloga ova hrana zabranjena trudnicama.

Na "udaru" i tradicionalni finski specijaliteti 

Tatarski je odrezak potencijalno opasan za cijelu populaciju radi bakterija, stoga priprema svakog obroka od svježeg, termički netretiranog mesa pretpostavlja specijalnu pažnju. Lokalni finski specijalitet, sušeno jelensko meso, prema preporukama zdravstvenih službi, mora ipak biti kuhano i tek ga onda konzumirati.

Meso peradi, da bi bilo sigurno, priprema se na temperaturama iznad 70 stupnjeva čime se eliminira opasnost od salmonele i nekih drugih bakterija. U ovom kontekstu (opet lokalni specijalitet) apsolutna je zabrana stavljena na jela s jetricama i bubrezima losa starijeg od godine dana a zbog visoke razine teških metala u unutarnjim organima životinje. Najveći krivac: kadmij.

Svježe i nepasterizirano mlijeko ne preporuča se za korištenje radi potencijalnog neželjenog sadržaja u vidu koktela bakterija – čime se finsko mlijeko ne razlikuje od onoga u drugim zemljama - a savjetuje se da se mlijeko koristi što je moguće prije i tek nakon termičke obrade. Slična pravila vrijede za sireve od nepasteriziranog mlijeka u kojima u zasjedi čeka listerija.

Ukoliko se konzumiraju mekani ili plavi (s plijesni) sirevi od pasteriziranog mlijeka – poput gorgonzole ili sira brie – preporučljivo je da ih izbjegnu trudnice. Finski popularni specijalitet među sirevima, neka vrst škripavca kao i sireve za mazanje, iako od pasteriziranog mlijeka, kao i mascarpone ili ricottu, korisno je termički obraditi prije konzumacije. Savjet kojeg valja istaknuti: pripaziti na datume budući da je najpametnije, smatraju zdravstvene vlasti, konzumirati ove proizvode prije isteka dvije trećine roka trajanja. Sigurno je sigurno!

Granice postavljene i kod konzumiranja kave

Visoka razina nitrita temelj je preporuci o izbjegavanju nekih vrsta povrća (špinat, celer…) u dječjoj prehrani. Svo smrznuto povrće valja prije upotrebe termički obraditi uokoliko se servira trudnicima i starijima oslabjelog imuniteta. Opet listerija, kao i kod sireva!

Zaleđene bobice iz uvoza potencijalna su opasnost za cijelu populaciju, stoga ih prije jedenja treba zagrijati  na 90 stupnjeva Celzija na pet minuta ili držati u ključaloj vodi dvije minute, čime se izbjegavaju rizici zaraze noro-virusom ili virusom hepatitisa A. Tretman kuhanjem ne preporuča se za finske plodove koji su dokazano zdravstveno ispravni budući da tokom godina nije registriran niti jedan zdravstveni incident. Problemi su dojavljeni s terena gdje nakon konzumiranja sleđenog  uvezenog bobičastog voća nađeno više slučajeva trovanja hranom, čak do razmjera da ih  poglase epidemijom .

Na popisu povrća čija se konzumacija ne preporuča jesu oštećeni plodovi, sirova cikla i nezrele rajčice. Posebna se pažnja posvećuje tzv. energetskim pićima kao i napitcima s dodatkom kofeina. Finci su poznati po ispijanju golemih količina kave pa su zdraastvene vlasti smatrale shodnim i tu postaviti granice, 400 mg kofeina dnevno za odrasle. Ili, tri decilitra obične kafe ili decilitar i pol espressa. Može i litra crnog čaja ili čak pet litara kakaoa, kao ekvivalent.

Pića od riže ne zadovoljavaju nutricionističke potrebe djece, a nije isključena visoka razina teških metala, pogotovo anorganskog arsena, upozoravaju preporuke.

Cimet i koštice od marelice 

Agdalin koji se u crijevima pretvara u cijanid razlog je pune zabrane korištenja koštica od marelice za sve kategorije, osim što je zdravima koji bez njih baš ne mogu dozvoljen maksimum od tri jezgre dnevno. Stalna, svakodnevna upotreba cimeta kao začina u to u većim količinama nije preporučljiva u hrani za mlađe naraštaje. Od upozorenja su izuzeti praznici kada i Finci pretjeruju s kolačima s cimetom, no kratkotrajno božićno blagovanje ne prijeti kumulacijom prirodnog toksina iz cimeta,  kumarina. Visoka razina joda, s druge strane,  podloga je upozorenju da djeca, trudnice i dojilje poitpuno  izbjegnu jedenje  morskih algi.

“Pijte vodu kao osnovno i najvažnije piće“, ističe se u preporukama koje ukazuju da čak i u ekološki visoko osviještenim zemljama oprez nije na odmet.