• Natura beef
  • 24.04.2021. 09:00
  • Ličko-senjska, Udbina

Ekoteletina iz Like osvaja domaće i regionalno tržište, a u planu je i lički ćevap

Uvoz mesa upitne kvalitete uništio je domaću proizvodnju, a udruživanje, kao jedini mogući odgovor, ne funkcionira pa sam izlaz našao u zatvaranju kruga od proizvodnje do prodaje, kaže Mladen Kušeković

Foto: Arhiva Natura beef
  • 2.967
  • 594
  • 0

U stočarske vode ušao je još 2008. godine s crvenim angusima, pa mu se donedavno na Udbini i farma znala Angus. Vrlo brzo je u ekstenzivni uzgoj na Krbavskom polju uveo francusku pasminu aubrac, te od prije dvije godine i novu pasminu blonde d'Aquitaine, te sada ima ukupno čak 560 grla. Prošle godine otvorio je i prvu mesnicu u Zagrebu, na tržnici Kvatrić, a slijedi još jedna u Gospiću.

Vlasnik i direktor nove tvrtke Natura beef Mladen Kušeković neobičan je poljoprivrednik za naše uvjete, jer se zahtjevnim stočarstvom na krškim pašnjacima paralelno bavi i turizmom u Bolu na Braču, gdje je uspješno spojio "zelenu i plavu njivu".

Domaći tov junadi postavljen naglavačke

Na naš upit zašto se nakon ekotova goveda, okrenuo i prodaji vlastitih proizvoda odnosno otvaranju mesnica, Kušeković kaže da su ga ljudi godinama znali pitati gdje se to ekološko meso može kupiti. "Ni sam svih ovih godina nisam uspio prodati niti jednu životinju mesaru na domaćem tržištu", dodaje komentirajući kako na njemu uglavnom nema kvalitetnog mesa iz domaćeg uzgoja, jer je preplavljeno goveđim mesom iz uvoza koje je često i upitne kvalitete.

Ipak, dug je put do teleta spremnog za tov. Drži da Lika ima sve prirodne uvjete za ekološko stočarstvo, prije svega veliko prostranstvo. 

"Imamo tisuću hektara zemlje, pa smo povećali stado na 300 proizvodnih krava jer našu telad kupuju i drugi uzgajivači", pojašnjava. Zasad mesnica u Zagrebu radi tri dana u tjednu, a u Gospiću planiraju napraviti i zrionicu za preradu mesa. "Tržištu ćemo ponuditi prvenstveno burgere, ali i lički ćevap, ako nam se posreći", otkriva buduće planove.

Osim toga, Natura beef je unatoč pandemiji Covida-19, ugovorila izvoz mesa u Sloveniju s dva trgovačka centra u Ljubljani te u BiH.

"To su zasad manje količine. Iako imamo za 20-ak posto veće cijene od domaće konkurencije, a dva do tri puta od onih uvoznih po dampinškim cijenama, drago nam je da je naša kvaliteta na regionalnom i domaćem tržištu prepoznata", zadovoljno kaže ovaj proizvođač.

Ipak, drži da je u zemlji koja ima dugu stočarsku tradiciju, tov junadi "postavljen naglavačke", zbog uvozne iz Rumunjske i tko zna od kuda.

Cilj uzgoja je proizvesti štoviše mesa

"Trebalo nam je šest godina da se naučimo ovome poslu jer smo krenuli od nule. Izazov mi je bio da pokažem da se i kod nas može nešto proizvoditi, a u poduzetništvu sam naučio da ne treba izmišljati 'toplu vodu' u poslu kojim se bavite, već primijeniti najbolja svjetska iskustva. To je u tovnom govedarstvu Francuska", kaže i pojašnjava kako su se zato brzo okrenuli aubracu, koji čini gotovo 90 posto njihova uzgoja.

"Onda smo si priuštili i novu pasminu blonde d'Aquitaine, koja se jako dobro prilagodila našim krškim pašnjacima u Lici, iako ona traži i bolje uvjete držanja i hranidbe po zimi, jer imaju osjetljivije noge. Radi se o premium mesnoj pasmini koja daje u prosjeku 7,5 kilograma čistog bifteka, dok prosječno govedo daje 4,5 kg", otkriva Kušeković.

Genetika je presudna u uzgoju goveda

Ako je cilj uzgoja proizvesti više mesa, drži da je sve ispod 60 ženskih jedinki i dva muška u tovu nedovoljno za ozbiljan tržišni uzgoj. To pak znači da 150.000 eura treba uložiti samo u kvalitetno matično stado.

"Kad temperatura vani padne ispod minusa, gotovo se udvostruči potrošnja sjenaže u brdskim uvjetima pašarenja naših goveda, jer tako lakše podnose niske temperature. Treba voditi računa da će poticaji biti manji, što je trend i u Europi. Dakle, nužno je stoga dugotrajno ulaganje, bez izvlačenja dobiti za osobnu potrošnju, da bi bili konkurentni na tržištu", ističe naš sugovornik.

Međutim, napominje da vrhunska genetika traži i vrhunske uvjete držanja i hranidbe. "Mogu odgovorno kazati da imamo prestižnu farmu, ali i svu drugu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju. Što se tiče uzgoja, ona je u rangu farmi u Njemačkoj i Austriji, a imamo pet zaposlenih ljudi, koje nije bilo lako naći u opustjeloj Lici, ali i izvan nje, jer se radi o zahtjevnom poslu", kaže i navodi kako vrhunska rasplodna junica iz Francuske ili Njemačke košta 2.000 eura pa je nužan i takav uzgoj. "Od držanja goveda do njihove uravnotežene hranidbe, da bi u konačnici, nakon dvije godine, imali i vrhunski proizvod", zaključuje. 

Udbina na pola puta do mora  

Udbinu su odabrali iz dva razloga. Prvi je što su za takav ekstenzivan način uzgoja goveda potrebne velike površine slobodnih pašnjaka. Da bi ih osigurali, nužno je imati mogućnost zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. S druge strane, tamošnje privatno poljoprivredno zemljište je nažalost, mahom zapušteno i nije u funkciji. "To pitanje kod nas nije riješeno već 30 godina, iako su druge zemlje EU-a to važno pitanje za ovu proizvodnju, davno maknule s dnevnog reda", oštar je Kušeković.

Jednako je otvoren i kad je u pitanju zemlja, bilo ona privatna ili državna. Drži da bi oporezivanje neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, bez zadiranja u pravo vlasništva bilo rješenje za ovaj veliki problem, jer tu "nema pomaka". Također, mišljenja je da zbrinjavamo tržišne viškove roba iz EU, posebno mesa, koja nama "izvozi svoje smeće", jer je takav posao jeftiniji od odgovarajućeg zbrinjavanja u zemlji podrijetla.

"To je uništilo domaću proizvodnju, jer udruživanje, kao jedini mogući odgovor, ne funkcionira na ovim prostorima iz više razloga. Izlaz sam našao u velikom, ali zatvorenom krugu od proizvodnje do prodaje mesa. Drugi je razlog što se Udbina nalazi na pola puta do mojih turističkih odredišta u Bolu na Braču, gdje sam suvlasnik dvaju restorana", napominje Kušeković. 

Čudna situacija na domaćem tržištu mesa

Čuli smo da u mesnici imaju poseban papir za ambalažu mesa impregniran pčelinjim voskom, a na njemu su sve pripadajuće oznake od HR ekocertifikata, Lika quality, regionalnog sustava kvalitete, ali i znaka koji označava slobodnu ispašu goveda.

"Držim da je to važno za edukaciju potrošača, jer malo tko čita deklaracije, a oznake su i više uočljive. Dakle, pazili smo na svaki detalj u ponudi mesa, jer uz kvalitetu i stručno osoblje, važan je i ambijent", kaže on.   

Lika je idelana za ekstenzivno držanje stoke

Smatra da u Hrvatskoj po tom pitanju postoje dva paralelna svijeta. Prvi postoji u radnom vremenu državnih institucija, odnosno inspekcijskih službi od 7:00 do 15:00, a drugi je onaj poslije njihova radnog vremena. Onda počinje siva zona tržišta mesa koja traje od 15 sati do jutra, a njega je moguće suzbiti u kratkom roku, ako se za to ima volje i želje.

Uzgoj stoke na ekološki način, kaže, čime su se ljudi na ovim našim prostorima bavili uspješno još prije stotinu godina, nije ništa posebno novo i sveznajuće. Ali domaća mesna industrija, koja je nekada bila jaka industrijska grana, prilagodila se tokovima na domaćim tržištu i oni su danas uglavnom prerađivači robe iz uvoza.

"Kako je moguće da se kilogram telećeg vrata iz Nizozemske prodaje kod nas po cijeni od 33 do 35 kuna po kilogramu, ako kod njih košta jednako? Kako je moguće da se kod nas prodaje meso iz uvoza s rokom od 20 dana, a kod mene je rok tjedan dana?", pita se. 

U krizi je najsigurnije domaće tržište 

Osnovali su i proizvođačku organizaciju u sklopu udruge Baby beef, koja ima 300 članova. "Domaće je jedino sigurno tržište, što pokazuje i ova kriza. Ne treba nam uvozno meso puno hormona rasta i antibiotika, a da istovremeno izvozimo pšenicu", ističe on. 

S druge strane, brojni propisi i pravilnici, nažalost, jednako vrijede za velike kao i za relativno male proizvođače i najčešće su neusklađeni. Kao primjer navodi pravilnik o provedbi tipa operacije 4.4.1 Programa ruralnog razvoja u skopu koje je i zaštita stoke od velikih zvijeri, bilo vuka ili medvjeda, koji predviđa postavljanje e-pastira i skloništa na pašnjacima za domaće životinje, kao i nabavku ovčarskih pasa, ali na zemljištu u zakupu od Hrvatskih šuma takva se ograda ili nadstrešnica legalno ne smije postaviti.

"Pogledajte samo Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je neprovediv na terenu, gdje vladaju tzv. lokalni šerifi. Gotovo tri godine nakon što je zakon donesen, opet se ide u njegove izmjene, nakon čak 19 prethodnih, jer nije niti jedan četvorni metar zemljišta dan u zakup. Nema uspješne poljoprivrede bez stočarstva, ali ni njega bez zemljišta", zaključuje Kušeković.


Tagovi

Natura beef Mladen Kušeković Lika Tov goveda Angus pasmina Aubrac goveda Pasmina blonde d'Aquitaine


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla prijateljeva pošiljka iz Metkovića