Robni izvoz iz EU pao je u razdoblju od siječnja do listopada 11,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Uvoz robe smanjen je u istom razdoblju 13 posto. Slična je situacija i u eurozoni.
Europski statistički ured (Eurostat) objavio je procjene izvoza i uvoza za Eurozonu i Europsku uniju za listopad 2020. godine.
Tako je prema objavljenom, izvoz robe iz Eurozone u ostatak svijeta u tom mjesecu, u odnosu na isti 2019. iznosio 199,3 milijarde eura, što je pad od 9% dok je vrijednost uvezene robe iznosila je 169,3 mlrd. € i pad od 11,7%.
Kao rezultat toga, Eurozona je zabilježila višak u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta i to za 30 milijardi eura, što će reći da je trgovina pala na 166,1 mlrd. €.
Ako promatramo kretanje trgovine prvih deset mjeseci 2020., izvoz u ostatak svijeta pao je na 1.744,0 mlrd. €, odnosno 11,1% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Uvoz je također zabilježio pad, na 1.564,0 milijardi eura (12,4 %).
S obzirom na sve navedeno, zona je zabilježila suficit od 180,1 milijarde eura, u usporedbi sa 178,2 prošle godine. Rezultat je pad trgovine za 10,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Što se tiče Europske unije, prema prvim procjenama izvoz robe izvan Unije u listopadu 2020. iznosio je 178,9 milijardi, što je manje za 10,3%, a uvoz 150,8 mlrd. €, odnosno 14,3% manje u odnosu na prošlogodišnji.
"Kao rezultat toga, EU je u listopadu zabilježila višak robne razmjene s ostatkom svijeta u iznosu od 28,1 u usporedbi s 23,5 mlrd. € prošle godine. Trgovina unutar EU pala je na 266,6 mlrd. €, odnosno 4,5%“, pojašnjavaju.
Kada je riječ o prvih deset mjeseci ove godine, izvoz robe pao je na 1.579,4 mlrd. € (11,3%), a uvoz na 1.417,2 milijarde (13%). Tako je Unija zabilježila suficit od 162,2 milijarde eura. Trgovina unutar EU pala je za 9,5% u odnosu na siječanj-listopad 2019.
"Stupanj utjecaja na međugodišnji razvoj izvoza i uvoza ovisio je, međutim, o vrsti proizvoda. Daleko najveći pad bilježi energija, a slijede strojevi, vozila te ostali slični proizvodi. Hrana, piće i kemikalije jedine su skupine s razinama bliskim onima zabilježenim u 2019“, stoji u objavi.
Ako promatramo članice, izvoz robe smanjio se za sve države, osim Latvije (rast 6,6%), Hrvatske (7,7%), Slovačke (9,6%), Slovenije (14,9%), Malte (20,9%) i Estoniji (37,5%). Ipak najveći pad zabilježen je na Cipru (35,2%).
Potrošnja po glavi stanovnika: Hrvatska debelo ispod prosjeka
Što se tiče uvoza, većina zemalja zabilježila je pad, osim Hrvatske (1,1%), Latvije (7,7%) i Cipra ( 84,9%). Najveći ukupni pad zabilježen je na Malti (58,6%).
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Hvala na datoj mogućnosti da kažem dio tužne istine , da Ministarstvo poljoprivrede od 2001 u ime Vlade predlaže zastupnicima takozvanog Hrvatskog Više [+]
