I po stvarnoj individualnoj potrošnji i po BDP-u, Hrvatska je na pretposljednjem mjestu. Iza nas je samo Bugarska.
Hrvatska se u 2019. godini zadržala na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, odmah iza Bugarske - podaci su to koje je objavio Statistički ured Europske unije Eurostat.
Stvarna individualna potrošnja (AIC) po stanovniku prošle je godine tako iznosila 34% ispod prosjeka EU-a što predstavlja blago povećanje od 1% u odnosu na 2018. godinu.
U samo devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. bila veća od europskog prosjeka.
Prvo mjesto kao i 2018. godine zauzeo je Luksemburg s najvišim standardom od 35% iznad europskog prosjeka. Također, odmah iza mjesto je zadržala Njemačka (22%), a slijede ju Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska s potrošnjom od 9 do 18% iznad prosjeka.
U Italiji, Irskoj, Cipru, Litvi i Španjolskoj razine su bile do 10% ispod prosjeka EU-a, dok su Portugal, Češka, Malta i Slovenija zabilježile od 10 do 20%. Poljska, Rumunjska, Grčka i Estonija bile su između 20 i 25% ispod prosjeka.
Važno je napomenuti kako je Rumunjska zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom od 21% ipak i dalje ispod prosjeka Unije.
Prema podatcima, pet država članica zabilježilo je više od 25% ispod prosjeka Unije. Osim već spomenute Hrvatske, na popisu su Latvija (29%), Slovačka (31%), Mađarska (33%) i zadnja na listi Bugarska (42%).
Što se tiče susjednih zemalja, a koje nisu članice EU, stvarna individualna potrošnja u Srbiji je iznosila 51% ispod prosjeka, a u Bosni i Hercegovini 59% što ju čini najlošijom državom na ukupnoj listi europskih zemalja.
Tijekom posljednje tri godine AIC po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a ostao je relativno stabilan u većini država članica. Međutim, očit porast zabilježen je u Rumunjskoj (79% u usporedbi sa 70% u 2017.), Litvi (92% naspram 89%), Portugalu (86% u odnosu na 83%), Malti ( 85% naspram 82%), Sloveniji (83% naspram 80%) i Bugarskoj (58% naspram 55%).
Suprotno tome, najočitiji pad zabilježen je u Švedskoj (109% u 2019. u odnosu na 113% u 2017.), Njemačkoj(122% naspram 124%), Austriji (118% naspram 120%) i Španjolskoj (91% naspram 93%).
Europski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći.
Kao i kod AIC-a, Luksemburg je zadržao prvo mjesto, a BDP mu je čak dva i pol puta veći od prosjeka, točnije 60%.
Na drugom mjestu nalazi se Irska s dvostruko većim prosjekom (93%), a slijede ju Danska, Nizozemska, Austrija i Njemačka, čiji je BDP u 2019. bio 20 do 30% veći od prosjeka Unije.
Najbliža mu je Francuska s BDP-om po stanovniku 6% iznad prosjeka te Češka, Španjolska i Italija, gdje je bio niži do 10%. Malta je točno na razini prosjeka.
Od 10 do 30% manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska. Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35% nižim od prosjeka EU.
Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku 30-ak posto ispod prosjeka EU-a čine još Grčka, Latvija i Rumunjska i Bugarska.
Tagovi
Autorica