Drniški pršut Zorana Ćevide šampion Dana hrvatskog pršuta!

Šampion Dana hrvatskog pršuta, s 95,38 bodova je drniški pršut Maran, vlasnika Zorana Ćevida, kazao je danas državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i izaslanik predsjednika Vlade Tugomir Majdak na otvorenju petih Dana hrvatskog pršuta, koji se prvi put održavaju u Zagrebu.

Majdak je dodao da je cilj i kroz nacionalne potpore primarnoj proizvodnji povećati samodostatnost proizvodnje hrvatskog pršuta, jer je svinjogojska proizvodnja strateška poljoprivredna proizvodnja. "Izvješće Europske komisije bilježi pozitivne trendove u svinjogojstvu u EU, koje bi trebali osjetiti i naši svinjogojci. Još 14. travnja 2015. godine smo prvo zaštitili u EU krčki pršut,  koji kao i drniški i dalmatinski pršut ima zaštićenu oznaki zemljopisnog podrijetala, a i u buduće  ćemo pomogati radi klastera Hrvatski pršut, koji je okupio 95 posto hrvatskih pršutara", rekao je Majdak.

Potpora za crnu slavonsku svinju

Predsjednik klastera Hrvatski pršut Darko Marković kazao je da je prije pet godina, kad su pokrenuli ovu manifestaciju, proizvodnja pršuta u Hrvatskoj bila 250.000 komada, a danas je 400.000 komada, što je rast od 60 posto. Uz to, udio domaće sirovine je povećana s 10 na 50 posto u domaćim pršutanama. Potrošnja pršuta na hrvatskom tržištu iznosi jedan milijun komada dok na uvoz otpada više od 60 posto domaćih potreba.

Prema Markovićevim riječima, uvozi se najviše šunka, koja se krivo deklarira kao pršut, koji je vrhunac domaće prehrambene industrije. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević, kazao je da bi svi trebali iznaći model potpore cnoj slavonskoj svinji, ali i njezinim križancima, koja se pokazala kao  vrhunska sirovina za domaće pršute, čiji je izvoz  prošle godine rastao za 60 posto, ali je i dalje golem uvoz  svinjskih prerađevina u Hrvatsku.

Čista grabovina za šampiona iz Drniša

Vlasnik šampionskog drniškog pršuta Zoran Ćevid je kazao da tradicionalna receptura proizvodnje pršuta 20 kilometara mikroklime oko Drniša, daje najbolje rezultate. "To je suho soljenje isključivo morskom soli, prešanje, zrenje najmanje godinu dana te sve skupa 18 mjeseci sušenja na čistoj grabovini, bez smilja i drugih začinskih trava, daje šampiona iz Drniša", rekao je Ćevid koji se 12 godina bavi proizvodnjom pršuta, 4.000 do 5.000 komada godišnje, a sirovinu, koja je najvažnija za dobar pršut, nabavlja iz vlastitog uzgoja, ali i iz uvoza, jer domaće sirovine nema dovoljno. Sve faze u proizvodnji pršuta se obavljaju ručno.

Ipak, zasad samo istarski pršut od sva četiri domaća zaštićena pršuta, mora imati isključivo podrijetlo domaće sirovine. Ćevida kaže da nema problema s plasmanom pršuta na tržište, to je većinom Zagreb, ali uvijek 'može bolje'. Predsjednica ocjenjivačkog suda za izbor najboljeg pršuta Sandra Petričević kazala je da su svi  proizvođači, njih deset, imali ujednačenu proizvodnju po vrstama pršuta, koje su dosta osebujne, posebno krčki i drniški, te se nada da će na godinu biti još više prijavljenih proizvođača domaćeg pršuta.