OPG Horvat iz Samobora postoji tri godine i ima dva člana. Pošto je ostala bez posla Sandra se odlučila na proizvodnju sokova, džemova i zimnice te je zadovoljna i kaže da se može pristojno živjeti od ovog posla.
OPG Horvat iz Samobora postoji trigodine i ima dva člana. Sandra je nositeljica gospodarstva i većinu poslova radi sama, a suprug joj se bavi ugostiteljskom opremom pa joj je napravio profesionalnu kuhinju za taj posao i pomaže joj u svemu što treba pa joj je velika podrška.
Pošto je ostala bez posla, Sandra se odlučila na proizvodnju sokova, džemova i zimnice te je zadovoljna i kaže da se može pristojno živjeti od ovog posla.
Prije ovoga nije imala iskustva u prerađivanju domaćih proizvoda većje imala dućan s odjećom. Svekrva i mama su joj, kaže, puno pomogle u tome i prenijele su joj svoja osnovna znanja. Snalazila se na razne načine, a ostalo je sve sama savladala putem knjiga i interneta. Od svoje male proizvodnje imaju jabuke, kruške, maline, kupine, ribizl, nešto aronije, a od povrća mrkvu, peršin, krastavce i papriku.
Kako vam pomaže u poslu profesionalna kuhinja?
Otkada imam profesionalnu kuhinju posao ide lakše i brže, a ima godina i pol otkada je imam, a do tada je puno teže išlo u manjem prostoru. Posao je takav da je bitan prostor u kojem se radi.
Kakve sve proizvode imate?
Radim džemove sa šećerom i bez šećera aroniju i šljivu, šljivu i crni ribizl. Pravim sirupe od bazge, koprive, kadulje, melise, gospine trave, lavande, a imam i mikseve sokova: bazga, menta i maslačak te još mješavinu koprive i bazge. Od voćnih sirupa imam malinu, kupinu, šumsko voće, crni ribizl i jagodu. Pravim zimnicu: ajvar, kiselu papriku i kisele krastave, kuhani paradajz, sataraš. Radim čak i domaću vegetu od povrća: domaćeg celera, narančaste i žute mrkve, poriluka i soli koja se stavi da ga drži.
Gdje izlažete svoje proizvode?
Zanimljiv dizajn mi je napravila sestra koja je jako kreativna iako joj je to samo hobi. Dizajn mi puno pomogne u prodaji proizvoda i ljudi su više zainteresirani. Nemam većih poteškoća, jedino bi bilo bolje da su manje cijene najma štanda. Nekada se dogodi da bude kiša i slabija je posjećenost sajma, a samim time je i manja kupnja proizvoda. Trebaju se poklopiti vremenske prilike i dobra pozicija štanda.
Prodajem subotom i nedjeljom u samoborskom Konzumu, a srijedom prodajem u Branimir centru u Zagrebu od 16 do 20 sati, a tu dođu razni OPG-ovi i to se zove mali plac. Imam stalne mušterije koje mi se vraćaju.
Koji proizvodi vam se najviše prodaju?
Džemove kuham isključivo sa domaćim voćem uz dodatak šećera ili bez šećera i stavljam džemfix. Pravim sirupe, ali i sokove bez šećera od đumbira i jabuke, pa kombinaciju naranče, đumbira i jabuke, te mrkve i cikle, a imam još u ponudi sok od cikle, jabuke i cimeta. Najviše od zimnice ide ajvar, sirup od bazge, mente i maslačaka i od džemova ide najbolje šumsko voće. Proizvode skladištim u prostoriji sa policama gdje slažem proizvode poput ajvara i zimnice. Džemove radim friško i ne velike količine, a voće pretvaram u džemove, sirupe i sokove. Otprilike u sok stavljam 500 do 600 grama šećera na litru vode. Džemove stavljam u teglice od 370 ml i kuham ih u velikim posudama odnosno ringlama, a flašice kupujem u Bumbar obrtu.
Kakvo vam je bilo iskustvo nastupati u uspješnoj i poznatoj emisiji Dobro jutro Hrvatska?
Prvi puta sam u životu bila na Dobro jutro Hrvatska i došli su do nas preko facebooka. I nakon toga su nam se javili dućani da bi prodavali naše proizvode. Zvali su ljudi koji imaju dućane u Zadru i Zagrebu, te prodaju eko proizvode. Bili su me iznenadili kada su telefonski pitali hoću li sudjelovati emisiji. Pitali su me bi li htjela pokazati kako se pravi ajvar i onda su kamere došle doma i to snimale i mogu reći da je to bilo jedno novo, ali zanimljivo iskustvo.
Tko najviše kupuje vaše proizvode?
Mislim da se premalo mladih bavi poljoprivredom, ali tko ima stvarnu želju taj će se potruditi da uspije i raditi. Isplati se baviti poljoprivredom, ali treba puno truda i rada uložiti u to. Mladi najviše kupuju i cijene domaće proizvode, ali i ostali ljudi primjećuju kvalitetu mojih domaćih proizvoda. Koristim facebook i web stranicu za reklamu, a idem i na sajmove, jer tamo bude dosta ljudi i tamo su najviše doznalo za nas. Kvaliteta najviše prodaje proizvode i to je najbolja reklama.
Možete li nam otkriti recept za ajvar?
Sastojci: 10 kg rog paprike, 3 kg patlidžana, 13 režnjeva češnjaka, oko 10 dkg ljutih feferona, sol, ulje oko 1 litra, ocat 0.8 dcl
Postupak: Papriku treba očistiti od koštica i oprati. Patlidžane moramo oguliti i narezati na ploške, a feferone i češnjak očistiti i usitniti. U 3 l vode treba staviti ocat (može i jedna litra ako volite da se osjeti ocat) i 3 žlice soli i paprike te staviti kuhati. Kad zakipi paprike treba kuhati oko 10 minuta sve dok ne omekšaju, a onda ih moramo izvaditi i u vodu staviti patlidžane. Njih treba kuhati oko 3 do 4 minute. Papriku i patlidžane treba ohladiti, a zatim ih samljeti u mašini za mljevenje mesa.
Samljevenu smjesu stavimo u posudu u kojoj se ugrijalo oko 2 dl ulja. Ostatak ulja dodaje se postepeno. Nakon 45 min stavljamo usitnjeni češnjak te se kuha oko dva sata. Pred kraj se dodaju feferoni, ako tko voli ljuće stavi više feferona, ako nije dovoljno slano treba dodati soli, a kada je gotovo napunimo flašice sa vrućim ajvarom, zatvorimo i preokrenemo flašice naopačke te ih pustim neka tako budu pola sata, onda ih okrenemo pokrijemo sa dekom i tako neka budu pokrivene dva dana i onda je proces gotov.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica