• Potpora
  • 10.03.2012.

50 milijuna kuna potpora prehrambenoj industriji

Vesna Gantner Kuterovac pomoćnica ministra poljoprivrede o stanju u proizvodnji hrane

  • 1.234
  • 63
  • 0

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u velikim je problemima, ukupna proizvodnja i konkurentnost na vrlo su niskoj razini. O tome kako u vrlo kratkom roku, koliko nam predstoji do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ojačati taj gospodarski segment i učiniti ga konkurentnijim - razgovarali smo s prof.dr. Vesnom Gantner, pomoćnicom ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u kojem se nalazi poljoprivredno-prehrambena industrija u Hrvatskoj?
Stanje, najblaže rečeno, nije dobro. Nakon više od 20 godina provedbe nacionalne poljoprivredne politike, pojedini su segmenti poljoprivrede iznimno loše riješeni. Velik je problem poljoprivredno zemljište, inače osnova poljoprivredne proizvodnje. Ogromne poljoprivredne površine nisu u funkciji, 1989. godine zabilježeno je 3,2 milijuna hektara obradivih površina, dok je 2011. u ARKOD upisano samo milijun i 9 hektara. Evidencije poljoprivrednog zemljišta iznimno su loše, vlasničko-posjedovni odnosi nad zemljom neriješeni, gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem sporo je i neučinkovito. Državno poljoprivredno zemljište nije iskorišteno za stvaranje konkurentne strukture poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj je daleko ispod potencijala u vrijednosti i do 50 posto. Financiranje investicija i obrtnih sredstava za poljoprivredu problematično je i skupo. Razina znanja i primjene modernih tehnologija je loša, a produktivnost poljoprivrede iznimno niska te je posljedično takva i razina konkurentnosti.

Uspješnima treba dati priliku

Prošlog ste tjedna u Osijeku najavili financijske potpore prehrambenoj industriji.
Uveli smo potpore prehrambenoj industriji u iznosu od 50 milijuna kuna jer smo svjesni da bez konkurentne prerađivačke industrije naša poljoprivreda, kao isključivo sirovinska proizvodnja, ima lošiju poziciju na tržištu. Stalno slušamo o velikima i malima, kao i koga treba podržavati. Smatramo da treba dati priliku uspješnima ili onima koji takvi mogu biti, a to su i veliki i mali. U sektoru prehrambene industrije imali smo dobre pozicije (prije Domovinskog rata) i imamo značajne potencijale za daljnji rast i razvoj te je naš zadatak omogućiti što bolju poziciju prehrambenoj industriji na budućem EU tržištu. Za izradu strategija imamo malo vremena, ali ćemo se truditi ubrzo operativno omogućiti da potpore po posebnim programima budu putem natječaja dostupne prehrambenoj industriji. Jedan od primjera je ulaganje u promociju oznake mlijeko s hrvatskih farmi, što je jedini način da građani prepoznaju kako je u mlijeku proizvedenom na našim farmama ugrađen naš rad, znanje, investicije i da opstanak naših proizvođača i industrije ovisi o tome hoćemo li kupovati naše mliječne proizvode ili uvozne.

U studenome 2011. donesen je strateški plan Ministarstva poljoprivrede od 2012. do 2014. Hoćete li ga nastaviti ili donositi neku novu, svoju strategiju?
U posljednjih 20 godina stalno govorimo o nedostatku strategija i izradama novih. Nedavno sam čitala strategiju poljoprivrede iz 1995. godine. Da je zaživjela i s polovičnim uspjehom, rezultati poljoprivrede bili bi danas mnogo bolji. Problem je što su i dobre strategije, ako ostanu samo na papiru, loše. Stalno mijenjanje smjerova poljoprivredne politike bez jasnog cilja vodi do puno lutanja, pogrešaka i gubljenja vremena, što se pokazalo izuzetno lošim za našu poljoprivredu. Nas cilj je jasan - staviti u funkciju raspoložive resurse (poljoprivredno zemljište, ljudske te kapitalne resurse), povećati poljoprivrednu proizvodnju i stvoriti konkurentna poljoprivredna gospodarstva.

Država u mljekarski sektor najviše ulagala

Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je 14 savjeta koji pokrivaju sve segmente poljoprivrede, među kojima i mljekarski sektor. Kakva je sudbina proizvodnje mlijeka, budući da je država više ne može financijski pomagati?
Stručni savjeti tijela su za rješavanja problematike u pojedinim segmentima resora poljoprivrede. Želimo zajedno sa svim sudionicima u procesu proizvodnje i prerade definirati probleme, raspravljati te definirati mjere za poboljšanje stanja. Mljekarski sektor je jedan od onih u koji je država do sada najviše ulagala. Jesu li ta ulaganja bila kriva te što možemo ispraviti, treba se raspravljati na savjetima, čiji su članovi i proizvođači i prerađivači te stručne i znanstvene institucije, a ne na cestama uz blokiranje prometa i otežavavanja života građanima. Podsjetit ću da su mljekari uspjeli zadržati mjeru intervencije na tržištu u iznosu od 0,42 kune za kilogram mlijeka 2010. i 2011. godine, kada su cijene mlijeka rasle i bile daleko iznad onih iz 2009., kada je mjera donesena. Navedena mjera iznosila je oko 250 milijuna kuna godišnje. Većina se novih farmi koristila kapitalnim ulaganjima i kreditima HBOR-a te se pored potpora po poljoprivrednim površinama u ovaj sektor davala i potpora za mliječne krave u iznosu od 836 kuna po grlu te 0,50 kn/kg proizvedenog mlijeka. Očito je da ako je sektor u problemima, dosadašnji način rada i financiranja nisu dali željene rezultate, stoga je potrebno pronaći stvarne uzroke problema i rješavati ih. Država je u velikim financijskim poteškoćama i potpore u poljoprivredi, koje izdvajaju svi naši građani, moraju se odgovorno trošiti. Intervencijska potpora ukinuta je lani u listopadu i u proračunu za 2012. nema sredstava. Za budućnost sektora i dalje će se ova vlada brinuti sa svim potporama koje su postojale i do sada, a to je ukupno 275 milijuna kuna za mlijeko, 836 kuna pojedinačno po kravi, 2.055 kn/ha za oranice te 702 kn/ha za livade i pašnjake koje koriste i naši proizvođači mlijeka. Ove potpore ostat će i kad uđemo u EU, s mogućnošću povećanja potpora iz II. stupa, odnosno ruralnog razvoja za investicije, dobrobit životinja itd.

S mljekarima ste imali svojevrsno vatreno krštenje i Vi i ministar. Slično pripremaju i svinjogojci.
I svinjogojci žele biti isključivi i sami sebi pričati o problematici sektora za koji se već nekoliko godina zna kojim smjerom ide. Pregovori s EU su svinjogojski sektor stavili u okvire, potpora je moguća jedino kroz državnu pomoć u iznosu od 530 kuna po krmači još tri godine nakon ulaska u EU, investicijsku potporu za podizanje konkurentnosti i potporu za dobrobit životinja. Proizvodnja svinja svake godine opada, pa će oni koji se budu bavili ovom proizvodnjom imati tržište, a ostalo je pitanje konkurentnosti. Na savjetu želimo pokušati pronaći kratkoročne mjere koje bi i ovome sektoru pomogle u restrukturiranju i realizaciji konkurentnosti, a da nisu samo pitanje potpora.

Je li točno da se iz Hrvatske poljoprivredne komore nastoji izdvojiti savjetodavnu službu i ukinuti plaćanje članarine?
U izradi je detaljna analiza stanja te zakonsko rješenje koje će omogućiti efikasniji rad i savjetodavne službe, ali i ostalih agencija pri Ministarstvu.

Prilika za šećerane

Što čeka hrvatske šećerane ulaskom u EU?
Čeka ih tržište od 500 milijuna stanovnika, relativno dobra zaštita od trećih zemalja, proizvodna kvota od 193 tisuće tona šećera te odlična proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj i okruženju. Sigurni smo da će svoju priliku naša industrija šećera iskoristiti za razvoj poslovanja i poljoprivrede.

Za stanje u čepinskoj uljari odgovorna uprava


S posebnom se pozornošću prati stanje u IPK Tvornici ulja Čepin, čijih 207 radnika već tri godine preživljava na uslužnoj doradi uljarica za druge tvrtke. Što će biti s tom tvrtkom, ima li joj spasa?
Izgubljene tri godine, povećani gubici, upitne perspektive... Za takvo stanje su najodgovorniji ljudi u upravi te tvrtke. Treba hitno mijenjati nadzorni odbor i upravu tvrtke. Plan je da se novoj upravi da rok od 30 dana za novi plan restrukturiranja. Ministarstvo poljoprivrede će maksimalno pomoći da se proizvodnja i zaposlenost pokuša održati, naravno za to trebaju biti i banke, vjerovnici te zaposleni. U svakom slučaju, odluke trebaju biti donesene brzo, a brza treba biti i njihova provedba.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Potpora Prehrambena industrija Proizvodnja hrane

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi