Pretraga tekstova
Koliko je Institut za jadranske kulture i melioraciju krša bitan za unapređenje dalmatinske poljoprivredne proizvodnje?
Prošlo je više od 150 godina od kako u Splitu i Dalmaciji djeluje Institut za jadranske kulture i melioraciju krša. Kako kaže ravnatelj Slavko Perica, priča o toj znanstvenoj ustanovi počela je zaista davno, u 19. stoljeću, još u doba Austro-Ugarske. Ministarstvo u Beču je dekretom 1894.godine u gradu Splitu utemeljilo C.K. Kemično gospodarstvenu pokušajnu postaju, za to vrijeme modernu znanstveno-istraživačku i obrazovnu ustanovu. Zadatak je bio unaprijediti dalmatinsko poljodjelstvo, posebno one grane koje imaju naročit značaj, kao što su vinogradarstvo i maslinarstvo.
"Prolazile su godine, desetljeća, mijenjale se adrese ustanove, kadrovi i organizacijska struktura, ali je stalno bila i ostala spona među generacijama u prenošenju iskustva i znanja. U tom duhu odgaja se i danas generacija mladih znanstvenih novaka, koja će svoja znanja prenositi budućim generacijama", naglasio je Perica.
Koliko je taj Institut bitan i na koji način sudjeluje u unapređenju dalmatinskog agrara, govori nam Perica. "Institut je javna ustanova koja nastoji surađivati sa ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva, sa proizvođačima, bilo manjima ili većima, sa zadrugama, udrugama, većim gospodarstvenicima i tvrtkama, pa konačno i s pojedincima, koliko je to moguće. Naši ljudi su skloni tradicionalizmu i da rade na pouzdan i prokušan način. Inovacije se teško prihvaćaju. Nije to uvijek u pitanju karakter našega čovjeka, već i nepovjerenje. Mnogi im prilaze i nude različita rješenja s vrlo uskim interesima, stručno obrazlažući korisnost određenog proizvoda, a što se kasnije pokaže potpuni promašaj. U takvoj šumi glasova, teško je razabrati pravu stvar pa se naši težaci zatvaraju i gube povjerenje. U posljednje vrijeme dosta inovacija prodire na teren i proizvodnju, ali još uvijek nedovoljno", kaže dr. Slavko.
Danas Institut djeluje kao javni znanstveni institut u državnom vlasništvu, a njegova znanstveno-istraživačka djelatnost je izravno vezana za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Ima pedesetak uposlenih od kojih 35 visoko obrazovanih znanstvenika iz pojedinih oblasti agrara. Istraživačke djelatnosti su: vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo i maslinarstvo, povrćarstvo, prerada voća i povrća, kultura biljnog tkiva, istraživanje tla i ishrana bilja, zaštita bilja, šumarstvo i ekonomika poljoprivrede i sociologija sela.
Tekući istraživački projekti obuhvaćaju interdisciplinarnu podrška razvoju mediteranske poljoprivrede u Hrvatskoj, socijalno ekonomske značajke OPG na mediteranskom području, značaj šumske vegetacije na kršu u zaštiti tla od erozije, razvoj tehnoloških sustava u suvremenoj stakleničkoj proizvodnji, navodnjavanje masline zaslanjenom vodom, organska proizvodnja u maslinicma srednje Dalmacije i ekološki prihvatljivi sustavi proizvodnje povrća na kršu.
Od posebnog značaja je vršenje analiza tla prije podizanja većih nasada. Često puta zbog neizvršene analize tla nemali broj poljoprivrednika gubi velike novce i nenadoknadivo vrijeme utrošeno na podizanju određenih nasada na neodgovarajućem tlu. Sreća je što se sve veći broj poljoprivrednika odlučuje donijeti na analizu uzorke tla i na taj način bez straha mogu podizati nasade voća, maslinika ili vinograda.
Tagovi
Institut za jadranske kulture Slavko Perica Split Poljodjelstvo Unapređenje agrara Inovacije Organska poljoprivreda Šumska vegetacija Krš Navodnjavanje Povrće Staklenici Analiza tla
Autor
Više [+]
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
pagora23
prije 10 godina
Izvor rijeke Cetine je danas dan u koncesiju na 50 godina strancima toliko o melioraciji krša.