Koliko je Institut za jadranske kulture i melioraciju krša bitan za unapređenje dalmatinske poljoprivredne proizvodnje?
Prošlo je više od 150 godina od kako u Splitu i Dalmaciji djeluje Institut za jadranske kulture i melioraciju krša. Kako kaže ravnatelj Slavko Perica, priča o toj znanstvenoj ustanovi počela je zaista davno, u 19. stoljeću, još u doba Austro-Ugarske. Ministarstvo u Beču je dekretom 1894.godine u gradu Splitu utemeljilo C.K. Kemično gospodarstvenu pokušajnu postaju, za to vrijeme modernu znanstveno-istraživačku i obrazovnu ustanovu. Zadatak je bio unaprijediti dalmatinsko poljodjelstvo, posebno one grane koje imaju naročit značaj, kao što su vinogradarstvo i maslinarstvo.
"Prolazile su godine, desetljeća, mijenjale se adrese ustanove, kadrovi i organizacijska struktura, ali je stalno bila i ostala spona među generacijama u prenošenju iskustva i znanja. U tom duhu odgaja se i danas generacija mladih znanstvenih novaka, koja će svoja znanja prenositi budućim generacijama", naglasio je Perica.
Koliko je taj Institut bitan i na koji način sudjeluje u unapređenju dalmatinskog agrara, govori nam Perica. "Institut je javna ustanova koja nastoji surađivati sa ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva, sa proizvođačima, bilo manjima ili većima, sa zadrugama, udrugama, većim gospodarstvenicima i tvrtkama, pa konačno i s pojedincima, koliko je to moguće. Naši ljudi su skloni tradicionalizmu i da rade na pouzdan i prokušan način. Inovacije se teško prihvaćaju. Nije to uvijek u pitanju karakter našega čovjeka, već i nepovjerenje. Mnogi im prilaze i nude različita rješenja s vrlo uskim interesima, stručno obrazlažući korisnost određenog proizvoda, a što se kasnije pokaže potpuni promašaj. U takvoj šumi glasova, teško je razabrati pravu stvar pa se naši težaci zatvaraju i gube povjerenje. U posljednje vrijeme dosta inovacija prodire na teren i proizvodnju, ali još uvijek nedovoljno", kaže dr. Slavko.
Danas Institut djeluje kao javni znanstveni institut u državnom vlasništvu, a njegova znanstveno-istraživačka djelatnost je izravno vezana za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Ima pedesetak uposlenih od kojih 35 visoko obrazovanih znanstvenika iz pojedinih oblasti agrara. Istraživačke djelatnosti su: vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo i maslinarstvo, povrćarstvo, prerada voća i povrća, kultura biljnog tkiva, istraživanje tla i ishrana bilja, zaštita bilja, šumarstvo i ekonomika poljoprivrede i sociologija sela.
Tekući istraživački projekti obuhvaćaju interdisciplinarnu podrška razvoju mediteranske poljoprivrede u Hrvatskoj, socijalno ekonomske značajke OPG na mediteranskom području, značaj šumske vegetacije na kršu u zaštiti tla od erozije, razvoj tehnoloških sustava u suvremenoj stakleničkoj proizvodnji, navodnjavanje masline zaslanjenom vodom, organska proizvodnja u maslinicma srednje Dalmacije i ekološki prihvatljivi sustavi proizvodnje povrća na kršu.
Od posebnog značaja je vršenje analiza tla prije podizanja većih nasada. Često puta zbog neizvršene analize tla nemali broj poljoprivrednika gubi velike novce i nenadoknadivo vrijeme utrošeno na podizanju određenih nasada na neodgovarajućem tlu. Sreća je što se sve veći broj poljoprivrednika odlučuje donijeti na analizu uzorke tla i na taj način bez straha mogu podizati nasade voća, maslinika ili vinograda.
Tagovi
Autor
pagora23
prije 8 godina
Izvor rijeke Cetine je danas dan u koncesiju na 50 godina strancima toliko o melioraciji krša.