Iako je riječ o potpuno zdravstveno ispravnoj i kvalitetnoj mrkvi te krumpiru, proizvodi nisu zadovoljili stroge tržišne kriterije. Umjesto dazavrši kao otpad, Pintarić je odlučio podijeliti povrće sugrađanima
Mladi poljoprivrednik Emanuel Pintarić iz međimurskog Preloga posljednjih je dana privukao veliku pozornost javnosti nakon što je odlučio besplatno podijeliti dio svojeg uroda povrća koje trgovački lanci nisu htjeli otkupiti, piše Emedjimurje.
Iako je riječ o potpuno zdravstveno ispravnoj i kvalitetnoj mrkvi te krumpiru, proizvodi nisu zadovoljili stroge tržišne kriterije, ne zbog okusa ili kvalitete, nego zbog izgleda. Dio mrkve proglašen je "neprikladnim" jer nije odgovarao propisanoj nijansi - bila je tamnija od uobičajene, dok je krumpir zbog manjih oštećenja nastalih tijekom transporta izgubio mogućnost prodaje trgovačkim lancima.
Umjesto da hrana završi kao otpad, Pintarić je odlučio povući potez koji je dirnuo mnoge, povrće je ostavio ispred kuće u velikim sanducima, omogućivši građanima da ga slobodno uzmu.
Odaziv lokalne zajednice bio je velik. Mještani Preloga i okolnih sela, odnosili su mrkvu i krumpir u vrećicama, a sanduci su se vrlo brzo praznili. Prema riječima samog Pintarića, dnevno se podijeli gotovo tona povrća.
Jedna od građanki, Đurđica iz Preloga, pohvalila je njegov potez riječima: "To je stvarno lijepa gesta. Stvarno, svaka čast"!
Nenaplaćeni trud: Ogorčeni poljoprivrednik besplatno podijelio 10 tona zelja
Iako obitelj Pintarić obrađuje oko 80 hektara zemlje i godinama se bavi proizvodnjom povrća, ove sezone posebno ih je pogodio otkup mrkve. Kako navode, njihov se krumpir inače dobro prodaje, no mrkva je postala veliki problem jer trgovci smatraju da nije idealne boje.
Ona je, prema riječima proizvođača, potpuno zdrava i nutritivno kvalitetna, no trgovački lanci je odbijaju jer je "pretamna" odnosno "previše narančasta".
A obitelj Pintarić treba odgovoriti na teško pitanje: što učiniti s čak 30 tona ovog povrća? Jedina alternativa besplatnoj podjeli bila bi ostaviti je da propadne u zemlji, kako bi izbjegli dodatne troškove vađenja i skladištenja.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio širu raspravu o položaju domaćih poljoprivrednika, koji se sve češće susreću s odbijanjem proizvoda zbog estetskih i administrativnih kriterija, bez obzira na stvarnu kvalitetu hrane. Mnogi građani smatraju da je riječ o nelogičnom sustavu u kojem se domaći proizvodi moraju uklopiti u “idealne” standarde, dok se istodobno u javnosti sve više govori o borbi protiv bacanja hrane.
Pintarićeva gesta tako nije samo čin solidarnosti, nego i svojevrsna poruka tržištu: zdrava i domaća hrana ne bi smjela završavati kao otpad samo zato što nije "savršena" na pogled.
Podjelom povrća Emanuel Pintarić spriječio je bacanje velikih količina hrane i istodobno pokazao koliko su domaći proizvođači važni za lokalnu zajednicu. U vremenu kada poljoprivrednici sve teže opstaju pod pritiskom tržišta, njegova priča predstavlja simbol borbe zdravog razuma protiv apsurdnih pravila.
Ujedno je podsjetila na pitanje koje ostaje otvoreno: treba li se u modernom sustavu trgovine više cijeniti stvarna kvaliteta hrane ili njezin izgled, i koliko smo kao društvo spremni dopustiti da plodovi zemlje propadaju zbog nijanse boje ili ogrebotine nastale tijekom transporta?
Tagovi
Autor