Žuti list krastavca - kako ga zaštititi?

Na listovima krastavca često možemo primijetiti pojavu žutih ivica. Ova povrtna vrsta je vrlo osjetljiva na sve što se događa oko nje. Reagira na promjenu temperature, ako je posađena na neodgovarajuću lokaciju i tip zemljišta, kao i na nepravilnu njegu. Pojava žutog ruba nam govori da se s biljkom nešto događa i da joj trebamo pomoći.

Krastavci su osjetljivi

Izbor lokacije i djelovanje temperature su od izuzetne važnosti. Za krastavac je najbolje odabrati rahlo i drenirano zemljište na lokaciji s dobrim provjetravanjem. To će doprinijeti smanjenju rizika od pojave plamenjače. Odgovarat će djelomičan hlad, jer previše Sunca može izazvati žućenje listova. Posebno im ne odgovaraju lokacije gdje je zemljište teško, zbijeno, glinovito, zabareno i s lošom cirkulacijomzraka. 

Ovoj kulturi ne odgovara ni hladno i vlažno vrijeme, pojava magle i nagle promjene temperature. Vole toplinu i dovoljno je da se dogodi samo jedan dan s naglim promjenama temperature, zbog čega će biljka odreagirati pojavom žutih rubova na listovima, čak mogu prestati rasti. Ovaj problem se javlja i u plastenicima.

Tlo treba biti opskrbljeno hranivima kako biljke ne bi gladovale. Često na njima možemo vidjeti da su donji listovi žuti, a mladi plodovi također žute i opadaju. Sve je to znak manjka dušika koji može biti rezultat nedostatka tog elementa u tlu ili djelovanja suše kada biljka ne može usvajati hraniva.

Međutim, do ove pojave dolazi i zbog nepravilnog zalijevanja. Krastavci vole da vode ima u dubljim slojevima zemlje. Malim količinama i neredovnim zalijevanjem dolazi do disbalansa što ima posljedice po biljke.

Koliko i kako zalijevati povrće i biljke tijekom proljeća i ljeta?

Često se događa da je pojava žućenja na listovima povezana s pojavom raznih bolesti. Pepelnica, plamenjača, fuzarioza su samo neke bolesti koje mogu izazvati nekrozu lista, a na kraju dovesti do propadanja usjeva ako ne pristupimo tretiranju.

Prirodna sredstva za zaštitu

Za preventivnu zaštitu krastavca od gljivičnih bolesti, bakterioza i truleži korijena možemo koristiti sredstvo na bazi mlijeka i joda. Bit će vam potrebno: 1 l mlijeka ili sirutke, 30 kapi joda i jedna jušna žlica tekućeg sapuna. To se doda u 10 l vode. Tretiranje se obavlja svakih deset dana.

Jednom tjedno se može koristiti otopina od raženog kruha. U 10 l vode potopi se 800 g kruha i ostavi preko noći. Sljedećeg jutra se sve dobro promiješa, procijedi, doda 10 ml joda i dobivena otopina se razrijedi vodom u odnosu 1:10.

Kao preventivno sredstvo zaštite odličan je drveni pepeo. Ohlađen pepeo je potrebno prosijati, a zatim preliti s 2 l vrele vode. Dobro promiješati i dodati jednu jušnu žlicu rendanog sapuna za rublje. Prije upotrebe još jednom promiješajte i tretirajte biljke jednom tjedno.