• Uzgoj češnjaka
  • 04.04.2014. 12:00

Županija nudi besplatni sadni materijal

"Spremni smo financirati troškove analize tla kod novih proizvođača, s obzirom da češnjak traži posebnu vrstu tla, ali i trošak nabavke prvog sadnog materijala".

Foto: depositphotos.com
  • 1.215
  • 201
  • 0

Nastojanja Udruge "Češnjak" iz Cerića da nizom predavanja približe ovdašnjim poljoprivrednicima sve dobrobiti proizvodnje češnjaka, polako ali sigurno rađaju prvim plodovima. Zainteresiranih poljoprivrednika je sve više, a podršku uzgoju češnjaka, kao nove kulture u trendu na poljima u istočnoj Slavoniji dale su i vukovarsko-srijemske županijske vlasti, i to na konkretan način.

Udruga "Češnjak" gradi Centar za proizvodnju, distribuciju i plasman na tržište češnjaka

Naime, uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije Udruga "Češnjak" namjerava u naredne dvije godine izgraditi Centar za češnjak koji bi postao središnjim mjestom na kojem bi se češnjak nakon što ga se ubere s polja skladištio, sortirao i pakirao te otpremao na tržište.

"Proizvodnja češnjaka do sada je bila zapostavljena u Vukovarsko-srijesmkoj županiji, iako je riječ o iznimno dohodovnoj poljoprivrednoj kulturi. Da se uspjeti može, pokazali su najbolje sami proizvođači okupljeni oko ove udruge. Prepoznali smo njihov trud i htijenja te smo spremni financirati troškove analize tla kod novih proizvođača, s obzirom da češnjak traži posebnu vrstu tla, ali i trošak nabavke prvog sadnog materijala po modelu da proizvođač od vlastitog uroda istu količinu dobivenog sadnog materijala vrati novom proizvođaču", kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Vukovarsko-srijemska županija financirat će troškove analize tla

Na pitanje o kolikim količinama sadnog materijala je riječ, odgovara kako je županija spremna donirati do stotinu kilograma češnjaka, što je sasvim dovoljna količina za nekog početnika u uzgoju te kulture kod koje je, kako uvjeravaju iz Udruge "Češnjak" prihod po hektaru isti kao od 36 hektara pod pšenicom.

Udruga "Češnjak" iz Cerića okuplja 11 proizvođača s vinkovačkog područja koji sveukupno pod češnjakom trenutačno imaju četiri hektara te ostvare godišnju proizvodnju od 30- tak tona češnjaka ili bijelog luka, kako se ova kultura još naziva u narodu, kaže predsjednica udruge Mara Čuljak upozoravajući kako je, da bi proizvodnja češnjaka jače zaživjela, potrebno postići zaštitu ozimoga slavonskoga češnjaka ili najmanje, njegovo uvrštenje na sortnu listu RH.

Proizvodnja češnjaka vezana s proizvodnjom slavonskog kulena

Po riječima Gorana Runjaića koji se proizvodnjom češnjaka bavi već pet godina, riječ je o iznimno isplativoj proizvodnji čija je jedna od prednosti da se može saditi i na manjim poljoprivrednim površinama. "Našem domaćem češnjaku po kvaliteti ne može parirati niti jedan iz uvoza i zato se ne bojimo da će ostati neprodan", ističe Runjaić dodajući kako je zamisao da se proizvodnja domaćeg češnjaka uspješno naslanja na proizvodnju slavonskog kulena čiji je češnjak neizostavni sastojak, a čiju je zaštitu Hrvatska nedavno zatražila i na razini EU. Naime, ukoliko se želi proizvesti kvalitetan domaći slavonski kulen, sve u njemu mora biti domaće pa tako i češnjak i, eto obostranog interesa.

Runjaići gotovo svu proizvodnju prodaju PIK-u Vinkovci, i to po "tržišnoj cijeni", a tek nešto malo na pragu i tržnici. Okušali su se i u sadnji čuvenog ljubitovačkog češnjaka. Ljubitovica je inače mjesto od nekoliko stotina stanovnika u trogirskoj Zagori, čiji žitelji uzgajaju češnjak u čiju čast svake prve subote u kolovozu organiziraju Feštu od luka. "Rekli su nam kako boljega mjesta za uzgoj češnjaka u Hrvatskoj od Ljubitovice nema, a kada smo mi njihov češnjak posadili u slavonsku crnicu, dobili smo prinose od 12 do 16 kilograma po jutru, dok je u Ljubitovici prinos iznosi između 8 i 9 kilograma", navodi Petar Runjaić. Dobar usjev češnjaka daje minimalno šest puta veći prinos od posađene količine, s tim da je ko 20 posto prinosa potrebno sačuvati za budući uzgoj.

Inače, cijena po kojoj proizvođači mogu prodati češnjak varira od godine do godine i kreće se oko 30 kuna u veleprodaji. Najveću cijenu domaći češnjak postiže, razumljivo u vrijeme svinjokolja kada je potražnja za njim i najveća. Hrvatska inače uvozi oko 90 posto češnjaka, oko 1.800 tona i to uglavnom iz Kine. Kada bi se taj uvoz barem djelomice smanjio i zamijenio domaćim češnjakom, to bi bio veliki uspjeh. Ali i prilika brojnim domaćim ratarima da se okušaju u nečemu novom i da kroz uzgoj te povrtlarske kulture pokušaju unaprijediti postojeću poljoprivrednu proizvodnju.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Češnjak Proizvodnja Prinos Usjev Sadni materijal Zaštita Ozimi češnjak Slavonski Cijena Ratari


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi