Češnjak sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, uključujući minerale, vitamine i aminokiseline. Bogat je manganom, selenom fosforom, vitaminima C i B6, a u njegovu sastavu ima i eteričnih ulja te drugih ljekovitih tvari.
Češnjak pripada rodu Allium, vrsta Allium sativum L., s dvije najraširenije podvrste Allium sativum L. var. Vulgare – necvjetajući i Allium sativum var. sagitatum – cvjetajući koji formira cvjetnu stabljiku, cvat sa zračnim lukovicama i vrlo malim brojem cvjetova koji su sterilni. U okviru podvrste vulgare uzgajaju se proljetni i jesenski. Novija istraživanja ukazuju da se vrsta A. sativum sastoji od Sativum, Ophioscorodon i Longicuspis.
Razmnožava se vegetativno, sjemenom, ali i presadnicama uzgojenim iz kulture tkiva, a ovom je metodom Slavonski ozimi češnjak prvi put u Hrvatskoj proizveden u laboratoriju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Od drevnih vremena, češnjak, luk i ostale srodne vrste korištene su širom svijeta kao povrće, začinsko bilje, ali i u narodnoj medicini.
Češnjak sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, uključujući minerale, vitamine, aminokiseline i ostalo. Bogat je manganom, selenom, fosforom, vitaminom C i vitaminom B6. Sadrži eterična ulja u čijem sastavu je sumpor i specifičnog su mirisa. Ostale tvari koje sadrži su: alicin, aliin, mineralne tvari, dušične tvari, biljne masti i inulin.
Sve spomenute tvari u ovom povrću su u koncentriranom obliku, a ljekovite su već u vrlo maloj koncentraciji. Također djeluje antioksidativno, protuupalno i antimikrobno. Louis Pasteur je bio prvi znanstvenik koji je opisao antibakterijski učinak luka i češnjaka.
Češnjak ima značajnu ulogu u obrani ljudskog organizma od različitih bolesti, zahvaljujući visokom sadržaju spojeva s antioksidativnim djelovanjem, blagotvorno djeluje protiv tromboze, arterioskleroze te snižava udio štetnih lipida i oblika kolesterola u krvi (vrlo male gustoće – VLDL, male gustoće - LDL i srednje gustoće IDL). Također, postoje "dobri" lipoproteini velike gustoće (HDL) koji sprječavaju rizik od pojave različitih oboljenja kardiovaskularnog sustava što je ujedno i njego najviše istraživani ljekoviti učinak.
Energetska vrijednost mu iznosi samo 149 kcal na 100 g svježe namirnice.
Od davnina se koristio kao sirovina u tradicionalnoj medicini. Novije studije pokazuju da ljekoviti učinci uglavnom potječu od bioaktivnih spojeva poput organosulfurnog alina i alicina, flavonoida, minerala u tragovima, enzima i aromatičnih spojeva. Jedan od najvažnijih je njegov potencijal za liječenje ili sprječavanje raka zbog antioksidativnih aktivnosti njegovih komponenti.
Posljedično, potražnja za prirodnim antioksidansima češnjaka nastavlja rasti. Jedan od načina za podmirivanje ove potražnje je in vitro razmnožavanje, jer može skratiti vrijeme vegetacije, povećati stopu reprodukcije i omogućiti veće prinose biomase i prirodnih antioksidansa. Tako je na osnovi studije i projekta objavljen znanstveni rad, koji je pokazao razlike u prinosu biljne biomase i biološki svojstava tradicionalno uzgojenog i in vitro razmnoženog te usporediti zaštitne učinke njihovih ekstrakata protiv oksidativnih oštećenja u stanicama ljudskog hepatoma (hepatocelularni karcinom, rak koji započinje u stanicama jetre, op.ur.).
Protektivni učinak mladog in vitro češnjaka zabilježen je kod citotoksičnosti inducirane vodikovim peroksidom u stanicama hepatocelularnog carcinoma.
Ova je biljka vrijedan izvor ljekovitih sastojaka te je i dalje vrlo raširena, posebice zbog svojih antitumorskih, hipolipidemičkih, antioksidacijskih i imunomodulatornih svojstava. Ovo istraživanje pokazuje protektivni učinak te antioksidacijsko djelovanje konvencionalno i onog uzgojenog iz in vitro presadnica.
Korišten u ovom istraživanju dobiven je sadnjom češnjeva (CG) ili in vitro presadnica (PG) izravno u tlo. Nakon završetka vegetacije, CG i PG češnjak su uzorkovani te su pripremljeni ekstrakti kako bi se usporedilo njihovo protektivno djelovanje te antioksidacijska aktivnost. Utvrđeno je kako metoda uzgoja koja je rezultirala krajnjim prinosom lukovice kod CG ili nadzemnog dijela kod PG češnjaka značajno utječe na povećanje sadržaja polifenola, flavonoida, antioksidacijski učinak i na sadržaj alina. Također, ispitano je protektivno djelovanje njegovo ekstrakata na prethodno induciranu citotoksičnost vodikovim peroksidom kod HepG2 stanica.
Na temelju testa stanične vijabilnosti, sadržaja GSH i ROS-a utvrđeno je kako PG može biti jednako ili više učinkovit u svom ljekovitom i antioksidacijskom djelovanju u odnosu na CG češnjak. Nadalje, PG u usporedbi s CG može se proizvesti u kraćem vegetacijskom razdoblju, u kojem se ostvaruje veći prinos korištenjem manje originalnog reprodukcijskog materijala (češnjeva).
Na kraju, potrebno je istaknuti kako značajno veći sadržaj alina, polifenola i flavonoida, uz istovremeni značajno veći prinos biomase, utvrđen kod PG češnjaka, eventualno donosi novi uzgojni model, s povećanim sadržajem bioaktivnih komponenti, što poboljšava njegovu funkcionalnost kao izvora ljekovitih sastojaka.
Koliko znamo, ovo je prva studija te vrste, a mi smo se nadali da ćemo otkriti ima li novi model razmnožavanja potencijal za proizvodnju ove biljke namijenjene za medicinsku uporabu.
U istraživanju su sudjelovali znastvenici s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb.
U sklopu projekta "Proizvodnja autohtonog češnjaka u cilju samodostatnosti i povećanja izvoza" - Ministarstvo poljoprivrede RH – 2012. -2014. VIP- projekt MPRH 2012-11-30, kojim sam vodila objavljen je znanstveni rad naziva "Superior protective effects of in vitro propagated green garlic against hydrogen peroxide-induced cytotoxicity in human hepatoma cells".
No, slične rezultate protektivnog djelovanja njegovog ekstrakta su zabilježili Wu i sur. (2004.), Ishikawa i sur. (2006.), Bat-Chen i sur. (2010.) i Halliwell (1997.) i Park i sur. (2009.).
Treba napomenuti da je u cilju očuvanja biljnih genetskih resursa povrtnih kultura u Hrvatskoj od 2006. do 2014. godine trajao projekt SEED Net - Mreža za razvoj biljnih genetskih resursa u Jugoistočnoj Europi SEED Net projekt (Agreement on Conservation and Sustainable Use of Plant Genetic Resources Through South Easth European Development Network on Plant Genetics Resources).
Njegov je cilj bila regeneracija starih autohtonih sorti povrća u Hrvatskoj. Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju donirala je sredstva za ostvarenje programa. Glavni partneri su bili Švedski centar za bioraznolikost (CBM), Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka te Visoko gospodarsko učilište Križevci, čija je Radna grupa odgovorna za povrtne kulture.
Ozimi slavonski češnjak je autohtona sorta koja se više od 50 godina sadi u Slavoniji početkom jeseni. U njegovoj standardnoj lukovici težine 50 g, može biti 17 - 19 krupnih češnjeva te 6 - 8 sitnijih. Češnjevi unutar lukovice obavijeni su čvrstom zaštitnom ljuskom i svjetlo ljubičaste su boje. Vadi se početkom srpnja, zatim se skladišti na suhom, prozračnom i zasjenjenom prostoru. Tijkom zime čuva se na temperaturi od 5 - 8ºC. Svoju svježinu i postojanost čuva sve do svibnja.
Na sortnoj listi RH od 14. travnja 2014. godine nalaze se ekotip češnjaka Slavonski ozimi 1 00 6574 111 24/03/2014 24/03/2024, a njegov održivač je Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
No, svakako valja ponoviti zašto ga trebamo jesti.
Njegovi glavni nutritivni sastojci su voda, sirove bjelančevine, sirove masti, ugljikohidrati, vlakna i minerali. Od ljekovitih tvari prisutna su eterična ulja, minerali (natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, željezo, sumpor), aminokiseline, enzimi i vitamini. Ima značajnu ulogu u obrani ljudskog organizma od različitih bolesti i to zahvaljujući visokom sadržaju spojeva s antioksidacijskim djelovanjem.
Izrazito mu je visok sadržaj fenolnog spoja kvercetina i njegovih derivata, askorbinske kiseline i sumpornih organskih spojeva zbog čega mu se pripisuje velika antioksidacijska aktivnost. Na njih u vrlo maloj koncentraciji utječe i alicin.
Antioksidacijska aktivnost fenolnih spojeva u njegovu sastavu štiti stanice od negativnog djelovanja slobodnih kisikovih radikala i neradikalnih derivata kisika s jakim oksidativnim djelovanjem, poput vodikovog peroksida, ali i od štetnog djelovanja dušikovih radikala, poput nitrozamina. Sve ovo ima značajnu ulogu u obrani ljudskog organizma od različitih bolesti.
Nakon njegove upotrebe preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji je neugodnog mirisa. Aminokiseline iz njega utječu na sniženje razine štetnog kolesterola u plazmi.
Sadrži fenolne spojeve koji imaju farmakološko značenje i prisutni su u vrlo velikim količinama. Na drugom je mjestu u poretku po sadržaju ukupnih fenola od 23 vrste povrća koja se najčešće konzumiraju. Fenolne spojeve u češnjaku i luku kvantificirali su Gorinstein i sur. (2008.). Dokazali su da je zbroj hidroksicimetnih kiselina (p-kumarinska, ferulinska, sinapinska i kafeinska kiselina) dva puta veći u češnjaku nego u luku.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica