• Ravnoteža u vrtu
  • 19.06.2016. 07:30

Životinje kao pomagači u vrtu

Za postizanje što bolje ravnoteže u vrtu, potrebno je poznavati i surađivati s prijateljskim organizmima. Takve životinje često mogu uzrokovati odbojne reakcije kod ljudi, ali njihova je uloga vrlo značajna.

Foto: beeeki/Pixabay
  • 7.375
  • 518
  • 0

Za postizanje što bolje ravnoteže u vrtu, potrebno je poznavati i surađivati sa životinjama (prijateljskim organizmima). Takve životinje često mogu uzrokovati odbojne reakcije kod ljudi, ali njihova je uloga vrlo značajna.

Samoodrživ sustav bez čovjekovog utjecaja

Korisne životinje i kukci kao predatori, hrane se drugim insektima koji čine štetu na uzgajanim kulturama. Također je bitno spomenuti i sisavce. Mali se sisavci brinu oko površinskog pokrova i ostataka lišća, dok se veći sisavci brinu o broju njihove populacije. Takav je sustav samoodrživ i nije potreban čovjekov utjecaj.

Korisne su krtice i ježevi

Krtice kod većine vrtlara nemaju baš dobar ugled najviše zbog toga što one svojim humcima uništavaju travnjake i povrtne gredice. Za njih je potrebno strpljenje. Rahla zemlja koju su stvorile krtice je savršena za posudu za cvijeće. Ostatak humka se treba ponovno okopati. Krtice se hrane crvima (nažalost i kišnim glistama), rovcima, kukcima, ličinkama, grčicama, puževima golaćima, a uništavaju i gnijezda voluharica.

Ježevi su omiljeni i korisni. Mladi ježevi dolaze na svijet u proljeće, ponekad i u jesen. Obitelj ježeva u lov ide u sumrak. Hrane se puževima, grčicama, crvima, gusjenicama, miševima a ponekad i zmijama. Osim toga, vole i jagode i jabuke. Kako bi ježevi stvarili dom, potreban je neometan kutak ispod grmlja sa zaostalim lišćem.

Ptice su važan dodatak svakom vrtu

Kosovi, vrapci i čvorci hrane se crvima, kukcima i gusjenicama. Vrapci jedu i sjemenje korova. Par sjenica tijekom ljeta mogu sakupiti za svoju mladunčad oko 30 kg gusjenica. Korisne ptice su i crvendać, crvenrepka i zebe. Ptice se lako mogu privući postavljanjem kućica za ptice te sadnjom živice i grmlja koje pticama pružaju dom. Kućice su pogodne za sjenice, brgljeze i crvenrepke, a kao pomoćna gnijezda mogu poslužiti i lastavicama. U živici i drveću legu se crvendać, zebe i carići. Kao neophodna zaštita ptica su pojilište ili mali bazenčić za ptice, a tijekom zime potrebno je postaviti hranilicu.

Sljepićem protiv puževa golaća

U korisne gmazove ubraja se sljepić. On nije opasna zmija, to je zapravo gušter. Zmijolikog tijela, leđa su sivo-smeđa do bakrenasta sa crnim trakama i tamnog trbuha. Često obitava na vlažnim livadama i skrivenim mjestima u vrtu. U lov ide tijekom ranih jutarnjih sati i hvata puževe golaće, crve i kukce. Preporučuje ih se ostaviti neometane na kompostištu ili među trulim drvima i ispod granja, te ih je potrebno zaštiti od domaćih životinja.

Kukci mogu biti itekako korisni

Ose najeznice su mali kukci dužine 5 do 30 mm. Tamnih i sjajnih krila, na zatku se nalazi duga leglica kojom ubadaju lisne uši, te u njih, još žive odlažu svoja jajašca. Ličinka ose najeznica živi unutar domaćina te ga izjeda i prezimljuje zakukuljena. Ženka može izleći između 200 do 1000 jajašaca. Veće vrste osa najeznica napadaju moljce zapredare i gusjenice kupusnog bijelca, dok su druge specijalizirane za kukuljice lukove muhe. Pri pregledu listova na kojima se nalaze uši, potrebno je obratiti pažnju na uši u kojima su zakukuljene ose najeznice.

Pauci krstaši, pauci skakači te pauci vučjaci, razlikuju se svojim oblikom i veličinom. Neki od njih grade mreže dok drugi žive na tlu, no mogu se raspoznati po njihovim nogama. Pauci su najuspješniji lovci na nametnike jer love muhe, leptire, kornjaše, gusjenice, stjenice i uši. Kako bi ih se zaštitilo, potrebno je očuvati njihove jedinke (iako ih se neki ljudi boje) i ne prskati ih otrovom. Samoniklo bilje, pokrivači tla i prirodni kamenjar im omogućuje prostor za život.

Muhe lebdilice - važan faktor kod oprašivanja

Muhe lebdilice se razlikuju od kućnih muha po crnim i žutim oznakama te su velike 7 do 15 mm. Imaju karekterističan brz i nečujan let uz izrazite cik-cak pokrete. Jajašca odlažu u kolonije lisnih ušiju, a kod nekih vrsta to počinje već u rano proljeće. Njihov broj je u direktnoj korelaciji s brojem lisnih ušiju. Odrasle jedinke muha lebdilica hrane se peludom i medom, te imaju važnu ulogu pri oprašivanju. Ličinke se hrane lisnim ušima i tijekom svog života (8 do 15 dana) pojedu oko 400 do 800 lisnih ušiju. Porodica štitarki (kopar, krasuljica, mrkva) privlače muhe lebdilice u svaki vrt.

Kišne gliste pomažu vrtlarima

Kao najvažnije životinje koje pomažu vrtlaru su definitivno kišne gliste. One metrima kopaju tunele u tlu te u svoj organizam unose zemlju i organske otpatke, a izlučuju najplodnije hrpice humusa. Njihovo čitavo tijelo je jedan probavni trakt i u njemu se miješaju organski sastojci i mineralne čestice tla s probavnim izlučevinama. Kišne gliste su dvospolci, tijekom vlažnih noći izlaze iz svojih kanala, te nakon oplodnje nestaju u zemlju gdje odlažu jajašca. Tijekom jakih kiša njihovi se tuneli napune vodom i one moraju tada izaći na površinu. Tu im prijeti druga opasnost - sunce, jer ako se ne uspiju dovoljno brzo vratiti u tlo, uginut će. Kišne gliste pridonoseobogaćivanju humusnog sloja iz čega proizlazi i otporan rast biljaka.

Foto: beeeki/Pixabay


Fotoprilog


Tagovi

Krtice Ptice Gusjenice Puževi Voluharice Lisne uši Jež Sljepić Ose najeznice Pauci Muhe lebdilice Kišne gliste


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi