Tijekom vegetacije u polju nanosi štete usjevima krumpira, a u povoljnim uvjetima u skladištu nastavlja razvitak i povećava štete na gomoljima. Kako zaštititi plodove?
Krumpirov moljac (Phthorimaea operculella) spada u značajne štetnike u proizvodnji krumpira. Pravi štete i na polju i u skladištu. Pored krumpira, štetnik je rajčice, plavog patlidžana i duhana. Tijekom vegetacije u polju nanosi štete usjevima krumpira, a u povoljnim uvjetima u skladištu nastavlja razvitak i povećava štete na gomoljima. Kritičan period napada moljca u polju je od sredine srpnja pa sve do vađenja krumpira, a u toku čuvanja - od momenta unošenja u skladište. Može formirati od pet do sedam generacija u polju i skladištu zajedno.
Ženka polaže jaja na naličje lista ili po stabljici, a u skladištu na gomolje, u dubinu okaca ili na površini gomolja. Gusjenice tijekom vegetacije izgrizaju unutrašnje tkivo, prave široke mine nepravilnog oblika, koje popunjavaju izmetom. Kasnije se ubušuju u stabljiku ili prelaze u gomolje ako one nisu prekrivene zemljom. Tako oštećeni gomolji dospiju u skladište, gdje moljac u povoljnim uvjetima nastavlja s ciklusom razvoja. U gomoljima ispod pokožice gusjenica pravi hodnike koji, kada gusjenica napusti gomolj, postaju crni, što je karakterističan znak prisustva moljca. Na krumpir koji oštete gusjenice naseljavaju se sekundarne gljivice koje izazivaju trulež, piše savjetodavka Bojana Malović.
Krumpirov moljac suzbija se preventivno. Prilikom sadnje koristiti zdrave i neoštećene gomolje, također je bitna primjena plodoreda. Prostori koji se koriste za skladištenje krumpira moraju biti potpuno čisti, provjetreni, s reguliranom vlagom. Preporučuje se da otvori na skladištima budu zatvoreni mrežama kroz koje štetnik ne može proći, također i da se krumpir vadi u što kraćem roku, gomolje nakon vađenja ne ostavljajte na parcelama već unesite u skladišta. U skladište ne unositi oštećene gomolje jer se u njima mogu nalaziti gusjenice moljca.
Ako se krumpir neće vaditi u narednom periodu, preporučuje se redovno navodnjavanje zemljišta kako ne bi dolazilo do sušenja i pucanja pokorice jer štetnik kroz pukotine zemljišta dospijeva do gomolja na koje polaže jaja. U ovim usjevima se preporučuju i kemijske mjere zaštite, primjena insekticida na bazi aktivnih tvari: klorantraniliprol (Coragen) i deltametrin (Decis 2,5 EC).
Tagovi
Autor
