• Obavijest povrćarima
  • 07.05.2015. 13:00
  • Međimurska

Zaštita povrća na vrtnim gredicama

Obavijest Savjetodavne službe za povrćare.

  • 293
  • 13
  • 0

Kako su najviše dnevne temperature zraka u središnjem dijelu Međimurske županije nakon 2. svibnja veće od 20°, a protekla dva dana dosegnule su čak i 27°C, dok noćne vrijednosti pritom nisu niže od 11°C, većina domaćinstva koja uzgaja povrće zavlastite potrebe, proteklih ili narednih dana obavlja sadnju presadnica plodovitog povrća u vrtovima i okućnicama. Tržni su proizvođači sadnju ovih vrsta u negrijanim zaštićenim prostorima, obavljali krajem ožujka ili početkom travnja.

Od povrtnih se vrsta tijekom proljetno-ljetnog razdoblja u takvim prostorima najviše uzgaja plodovito povrće poput rajčice, salatnih krastavaca i paprike. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka, odnosno uzročnici biljnih bolesti kao što su baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnica (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjača (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavost lišća (Alternaria, Septoria), plijesan i trulež (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae) i kalifornijski trips (Frankliniella).

Preventivne mjere za zaštitu povrća

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv termofilnijih štetnih organizama kakve u regiji sve više susrećemo, a ovom prilikom naglašavamo mjera zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici) te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći problem, a radi se o cvjetnom štitastom moljcu ili bijeloj mušica (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama, pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i njihova je primjena ograničena. Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome bolesti u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, s istim ili sličnim promjenama kao i na paprici.

Tretiranjem biljaka uspjeh se postiže samo preventivnom primjenom fungicida i to prije zaraze odnosno pojave znakova bolesti. Nakon rasađivanja, potrebno je zalijevati biljke otopinom pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. u Tablici 1.). Taj postupak treba ponoviti u intervalima od 15-tak dana, uz poštivanje karence za papriku koja iznosi 35 dana! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifender, Trianum). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima "kap po kap".

Tablica 1. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata u našoj zemlji:

Trgovački pripravak

Djelatna tvar ili korisni antagonist

Primjena

Karenca

Distributer

Previcur Energy

propamokarb & Al-fosetil

0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem

3 dana prskanjem

21 dana ljuta paprika

35 dana zalijevanjem

Bayer CropScience

Proplant SL

propamokarb

0,25 % zalijevanjem

35 dana zalijevanjem

Agrochem Maks

Tiffi, Trifender, Trianum

Trichoderma spp.

0,25-0,3 % zalijevanjem nakon sadnje

OVP

(ograničena vremenom primjene)

"GRA-MA", "ZKI sjeme", "Zeleni hit"

Zalijevanje presadnica paprike nakon sadnje u pripremljene gredice navedenim pripravcima, preporučujemo i u manjim vrtovima uz okućnice, naročito ako vlasnici kupuju i sade hibride paprike tipa babura Ista mjera je također poželjna u proizvodnji krastavaca, kako za industrijsku preradu (tip kornišoni) tako i na salatnim krastavcima, a zbog preventivne zaštite od rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još i kalifornijski trips (Frankliniella) te cvjetni štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima pojačan problem bijele mušice, posebice kad je u pitanju rajčica. Razlog tomu su vrlo vruća i sparna ljeta 2011., 2012. i 2013. godine, te sve manji broj djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje koji se mogu pronaći na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i kukuljica, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika nalaze se na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce i različite vrste cvijeća). Mjere zaštite su uspješne samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika. Među novijim pripravcima za suzbijanje ovog štetnika je Teppeki 500 WG, koji je kod primjene pri rajčici i krastavcima, registriran protiv lisnih uši (0,012 %) uz karencu samo 3 dana.

U Republici Hrvatskoj metodom potapanja presadnica prije presađivanja na otvoreni ili u zaštićeni prostor, dopuštenje za primjenu ima pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG) u količini 15-20 grama/100 litara vode, uz utrošak 500-1.500 lit./ha. Maksimalna količina pripravka Actara 25 WG je pritom 400 g/ha pri uzgoju na otvorenom prostoru ili 800 g/ha pri uzgoju u zaštićenom prostoru! Pritom se preventivno suzbija početna populacija lisnih ušiju, cvjetnog štitastog moljca te kalifornijskog i duhanovog tripsa!

Posljednja dva dana ponovno smo zabilježili vrlo jaki vjetar brzine 20 do 40 km/h (jučer navečer na nekim lokalitetima središnjeg dijela Međimurja i s olujnim udarima), pa su u narednim danima na većini biljaka iz porodice pomoćnica (npr. krumpir, rajčica, paprika, patlidžan), ali također i na drugim vrstama (npr. grah, tikvice), moguće negativne promjene u obliku nekroza ili paleži. Tome mogu pridonijeti i nešto niže jutarnje temperature koje očekujemo početkom idućega tjedna. U takvim slučajevima preporučujemo primjenu folijarnih (bio) gnojiva, odnosno biljnih stimulatora s naglašenim sadržajem amino-kiselina, huminskih-kiselina, morskih algi i mikro-elemenata. Na našem tržištu postoji veći broj takvih pripravaka, a najznačajniji proizvođači i distributeri su navedeni u Tablici 2.

Tablica 2. Neka vodo-topiva (bio)gnojiva pogodna za folijarno tretiranje povrća na hrvatskom tržištu:

Proizvođač gnojiva

Tvrtka zastupnik u Hrvatskoj

Robna marka

Haifa Chemicals, Izrael

"Zeleni Hit", Zagreb

Poly-Feed

Everris, Nizozemska

"Poljoposavec", Dunjkovec

Peters Profesional

Green Haas, Italija

"Pavin", Jastrebarsko

Green gnojiva

Norsk Hydro, Norverška

"Kronion", Zagreb

Kristalon, Yara

Hechenbichler, Austrija

"Cheminova", Zagreb

Amalgerol/Powerphos

Italpollina, Italija

"Virtus Ars", Zagreb

Myr, Trainer

Valagro, Italija

"Agrochem MAKS", Zagreb

Geapower tehnologija

Agrofill, Italija

"AM Agro", Zagreb

Amcolon/Novalon

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u... Pročitaj više »

Tagovi

Grah Rajčica Paprika Tikvice Staklenici Pepelnica Presadnice Lisne uši Plamenjača Plastenici Savjeti AM Agro Agrochem maks Mikro elementi Milorad Šubić Trulež Gljive čađavice Međimurska županija Plijesan Bijela mušica Kalifornijski tri


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi