• Zaštita mrkve
  • 08.04.2017. 11:00

Zaštita od mrkvine muhe

Mrkvina muha je štetočina mrkve, celera, pastrnjaka i peršina. Štetu pričinjava larva koja se ubušuje u korijen i takav korijen nije za ljudsku ishranu.

Foto: Pixabay.com
  • 4.699
  • 269
  • 0

Mrkvina muha Psila rosae je najčešća štetočina mrkve. Osim mrkve napada i oštećuje korijen peršina, pastrnjaka, celera, a oštećenja koja ona izaziva često se mogu primjetiti i na kopru (mirođiji). Štetu pričinjava larva koja se ubušuje u korijen, buši ga, izgriza. Takav korijen je pun izmeta larve, gorak i ne koristi se u ishrani ljudi. Osim direktne štete od larve napadnuti korijen je podložan raznim infekcijama i procesima trulenja. Mrkvina muha se javlja svake godine, a pojedinih godina dolazi do masovne pojave u zavisnosti od klimatskih pojava. Napadnute biljke se prepoznaju po ljubičastom lišću.

Karakteristike mrkvine muhe

Odrastao insekt je crne boje tijela, noge su žuto smeđe, dok mu je glava smeđe obojena. Dužina odraslog insekta je 4 do 5mm. Tokom godine razvija dvije generacije. Prezimljava u stadiju lutke ili kao larva u korijenu mrkve. Prva generacija se javlja od početka svibnja, a druga u srpnju. Jedna ženka može položiti oko 100 malih, bijelih jaja na vrat korijena mrkve ili na tlo u blizini korijena. Embrionalni razvoj traje 10 do 12 dana. Larva se ubušuje u vršni dio korijena mladih biljaka, a kod starijih i u ostale dijelove korijena. Tijelo larve je mliječno bijele boje, prednji dio tijela joj je uži od zadnjeg dijela. Dostiže dužinu od 6 do 8mm. Ishranjuje se korijenom tokom mjesec i po dana, a nakon toga se kukulji u tlu.

Mjere zaštite

Zaštita mrkve od mrkvine muhe zahtijeva dosta rada, poznavanja razvoja mrkve i razvoja mrkvine muhe. Zaštita podrazumjeva kombiniranje različitih mjera: plodored, rokovi sjetve, izbjegavanje preguste sjetve, sadnja mrkve u kombinaciji sa biljkama zaštitnicama, tretiranje raznim prirodnim pripravcima, prekrivanje, malčiranje, navodnjavanje, zaštitne ograde i druge mjere.

Plodored

Plodored je mjera koja ima veliki utjecaj na intenzitet napada mrkvine muhe. Mrkva u plodoredu dolazi na isto mjesto poslije 4 godine. Na istoj parceli ne gajiti biljke koje su domaćini mrkvinoj muhi. Loši predusjevi za mrvu su mrkva, celer, peršin, pastrnjak. Posebno je celer loš predusjev, jer iza njega u tlu ostaje veliki broj zakukuljenih mrkvinih muha. Dobri predusjevi su mahunarke (grašak), crveni luk, bijeli luk, paradajz. Kupusnjače kao predusjev treba izbjegavati, jer se i na njima mogu primjetiti štete od mrkvine muhe. Bolji izbor je salata kao predusjev.

Rokovi sjetve

Mrkvu je potrebno sijati što ranije u skladu sa vremenskim prilikama (temperaturom) kako bi se što bolje razvila do pojave odraslih insekata i odlaganja jaja. Na našim terenima je uobičajena sjetva mrkve u proljeće i ostavljanje te mrkve za zimu. Na ovaj način mrkva je izloženja napadu obe generacije mrkvine muhe. U borbi protiv ove štetočine se mnogo bolje pokazala dvokratna sjetva. U proljeće se sije mrkva koja se troši tokom ljeta, a krajem maja i tokom juna, uz navodnjavanje, se sije mrkva koja se ostavlja za zimsku potrošnju.

Gustoća sjetve

Izbjegavati pregustu sjetvu. Kada se vrši prorjeđivanje mrkve koje odstranimo ispuštaju miris koji privlači mrkvinu muhu. Sve prorijeđenje biljčice sakupiti i odnijeti na kompostište.

Biljke zaštitnice

Mnoge biljke svojim mirisom odbijaju mrkvinu muhu i na taj način štite mrkvu. Takve biljke su crni luk, bijeli luk, korijander. Uobičajeno je da se mrkva sije u kombinaciji sa lukovima. Korijander je još jedna biljka zaštitnica koja veoma efikasno štiti mrkvu.

Izbjegavati sjetvu mrkve u blizini cikle, jabuke, koprive, anisa - privlače mrkvinu muhu.

Prekrivanje, ograđivanje i malčiranje

Let prve generacije mrkvine muhe poklapa se sa cvijetanjem jabuke i jorgovana, tada su temperaturni uslovi idealni za aktivnosti ove štetočine. Na malim gredicama nasad mrkve možemo prekriti agrotekstilom ili sličnim folijama. Male gredice se mogu ograditi folijama do visine od 1m, pošto mrkvina muha leti na nižim visinama. Malčiranje će onemogućiti polaganje jaja. Dobro je na malč položiti borove grančice ili borovu piljevinu. Bor svojim mirisom tjera mrkvinu muhu.

Pripravci

Od prirodnih pripravaka treba koristiti pripravak na bazi drvenog pepela, kore narandže, pripravak od lišća paradajza. Svi pripravci se primjenjuju u periodu leta štetočine.

Tlo posipati smjesom pepela i pijeska u odnosu 1:1. Na 1m² posuti 5 do 10g ove smjese. Smjesa se posipa tokom leta mrkvine muhe u razmaku od sedam dana.

Gnojidba mrkve

Mrkvu gnojiti organskim gnojivima koji pojačavaju imunitet biljke. Gnojidba mineralnim gnojivima mijenja kemijski sastav korijena i lišća mrkve, dolazi do nagomilavanja šećera i drugih materija koje svojim mirisom privlače mrkvinu muhu.

Foto: Pixabay.com


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi