• Obavijest povrćarima
  • 03.07.2015. 09:00
  • Međimurska

Zaštita korjenastog povrća od paleži i pjegavosti

Obavijest Savjetodavne službe za povrćare.

  • 213
  • 10
  • 0

Prvu preporuku za zaštitu korjenastog povrća odnosno mrkve, celera korjenaša i peršina, uputili smo prije mjesec dana. U prvoj polovici protekloga mjeseca, zabilježeno je suho, vrlo toplo i sparno vrijeme, dok smo u drugoj polovici imali česte oborine s rasponom padalina od 60 do 110 mm. Slijedećih dana očekujemo vrlo toplo razdoblje s temperaturama zraka, koje će od početka do sredine idućeg tjedna u hladovini iznositi i 35°C. Stoga usjeve korijenastog povrća tada treba zalijevati, a kako proizvođači pritom koriste sustave za orošavanje ili kišenje, pritom bilježimo i vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Septoria).

Štitite lišće korjenastog povrća kako bi bilo zdravo za prodaju i upotrebu

Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća, značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera, onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 15-tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, no mogući je i prijenos zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom te topli dani s temperaturama višim i od 28º C. Izmjena čestih ljetnih pljuskova ili navodnjavanja kišenjem i orošavanjem, sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima, kada temperature dostižu 30°C, pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma.

Bolest paleži mrkvina lista uskoro bi mogla imati epidemijske razmjere

Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci), prema višegodišnjim prosjecima, bilježili smo u drugoj polovici mjeseca lipnja i pretpostavljamo da će se naknadno, tijekom srpnja i kolovoza, bolest razvijati u epidemijskim razmjerima. Slično je i s bolestima lišća celera i peršina.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja, protiv uzročnika biljnih bolesti, dozvoljena za upotrebu u mrkvi:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača

2,1 kg/ha

K=30 dana

Signum DF

palež lišća mrkve

0,75-1 kg/ha

K= 14 dana

Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)

K=21 dan

Quadris SC

palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)

K=14 dana

Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)

K=14 dana

Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)

K=14 dana

Difkor EC

palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K = 14 dana

Tablica 2. Neka od sredstava za zaštitu bilja od štetnih organizama, koja se smiju upotrebljavati u celeru:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

siva pjegavost

2,1 kg/ha

K=30 dana

Score 250 EC

siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)

K=14 dana

Difkor EC

koncentrična pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K=14 dana

Ortiva SC

siva pjegavost

0,8-1,0 lit./ha

K=14 dana

Insekticidi

Vertimec EC

Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)

K=10 dana

Karate Zeon MC

Lisne uši i drugi insekti

0,15 lit./ha

K=3 dana

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u peršinu, namjenjena suzbijanju uzročnika bolesti:

Fungicidi

Nativo WG

pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost

0,5 lit./ha (4x)

K=21 dan

Polyram DF

siva pjegavost

1,8 kg/ha sa 600 lit./ha

K=14 dana

Proplant

plamenjača

3 lit./ha

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korjenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3., pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Obavezno vodite računa o propisanim dozama ili količinama sredstva za zaštitu bilja, najvećem broju dopuštenih primjena tijekom jedne sezone i propisanoj karenci izraženoj u brojem dana od zadnje primjene do početka berbe. Vodite i evidenciju o tretiranjima.

Usjeve celera korjenaša s porastom dnevnih temperatura, kontrolirajte na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umožavanje ovog nametnika, moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci), očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve, s kojih se ovo povrće planira vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime. Pogotovo ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve, dok na poljima, s kojih se mrkva vadi kao mladi usjev, uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti. Isto vrijedi i za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošite barem 350 litara škropiva po hektaru.

Sve podatke o dopuštenim sredstvima za zaštitu bilja u RH možete pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dostupnom ovdje.

Sredstva koristite u skladu s uputama, a praznu ambalažu propisno zbrinite. Akcije sakupljanja ambalažnog otpada u Međimurskoj županiji održat će se tokom studenoga ove godine, prema rasporedu kojeg možete vidjeti ovdje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
[email protected]


Povezana biljna vrsta

Celer korjenaš

Celer korjenaš

Sinonim: - | Engleski naziv: Celeriac | Latinski naziv: Apium graveolens L.

Celer korijenaš je dvogodišnja biljka, a za konzumaciju se koristi njegov zadebljali korijen i lišće. Listaš i rebraš (bjelaš) nemaju zadebljanja korijena. Liske su krupnije od... Više [+]

Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Korjenasto povrće Mrkva Celer korjenaš Peršin Palež lišća Lisna pjegavost celera Međimurje Koprivine grinje Crna palež lista mrkve Drava Mura Mladi usjev FIS Milorad Šubić Međimurska županija


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Il sad il nikad