Zaštita bijelog i crvenog luka

Posljednja uputa za zaštitu luka od štetnih organizama upućena je prije deset dana, a posebno je bila upućena vlasnicima koji uzgajaju proljetni luk iz lučice. Isti je vrlo osjetljiv na napad plamenjače (Peronospora destructor), jer se uzročnik ove bolesti prenosi skrivenim zarazama na sjemenskoj lučici. Također, jaču pojavu plamenjače bilježili smo još krajem 2014. i početkom 2015. godine, na usjevima zimskoga luka. Proljetni usjevi luka iz lučice trenutno se nalaze u stadiju 8 do 12 razvijenih listova, a usjevi luka iz sjemena, u stadiju 4 do 6 listova, te su vrlo osjetljivi na najopasniju bolest. Kako smo u razdoblju 20. do 23. svibnja na svim lokalitetima u središnjem i donjem Međimurju zabilježili oborine u rasponu od 80 do 120 mm, tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana, preporučujemo provoditi redovite mjere zaštite od plamenjače.

Vremenski uvjeti u slijedećih nekoliko dana omogućit će provođenje mjera zaštite.

Prema iskustvima, prohladna razdoblja s noćnim vrijednostima temperature zraka između 6° i 12°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose ili magle te povišenu vlažnost zraka od 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka. Pritom je opasnost od razvoja plamenjače u usjevima dugoga dana (proljetni luk), izrazito velika, ako se u blizini nalaze usjevi luka kratkoga dana (zimski luk). Nakon što luk razvije 3 do 4 prava lista, značajno raste njegova osjetljivost na ovu bolest, pa i usjevi luka uzgajani iz sjemena u slijedećem razdoblju zahtijevaju mjere zaštite.

Prema izboru pripravaka navedenih u preporuci od 18. svibnja, savjetujemo redovite mjere zaštite proljetnog luka ili luka dugog dana od plamenjače.

U kritičnim je godinama peronosporu luka potrebno redovito suzbijati više puta s razmakom od 7 do 10 dana, a utrošiti najmanje 400 litara škropiva po hektaru, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja (npr. Inex-A ili Silwett).

Uputa proizvođačima bijelog luka ili češnjaka:

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk, gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia) i plijesni ili truleži (Botrytis, Sclerotium). Osim plamenjače, na nadzemnim se organima češnjaka razvija i hrđa (Puccinia) i to puno češće nego kod crvenog luka. Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia). Vidi Tablicu 1. Toksikološki je u češnjaku vrlo prihvatljiv azoksistrobin (Ortiva SC), ali je učinkovit ukoliko se koristi isključivo preventivno odnosno prije zaraze i pojave simptoma bolesti,

Tablica 1. Neka kemijska sredstva (fungicidi) za zaštitu bilja koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u češnjaku:

Uputa proizvođačima poriluka:

Kao i proizvođači crvenog i bijelog luka, proizvođače poriluka također obavještavamo o potrebama redovitih zdravstvenih pregleda usjeva i moguće zaštite od skupine biljnih bolesti koje napadaju ovu vrstu povrća, a najčešće se radi o koncentričnoj pjegavosti (Alternaria porri), bijeloj vršnoj paleži (Phytophthora porri), hrđi (Puccinia porri) i običnoj pjegavosti (Cladosporium allii). Moguće je u zaštiti poriluka od biljnih bolesti koristiti neke od fungicida navedenih u Tablici 2.

Tablica 2. Neki fungicidi dopušteni za primjenu protiv različitih uzročnika bolesti poriluka u Republici Hrvatskoj:

Biljne uzorke s mogućim neželjenim promjena na determinaciju proizvođači mogu dostaviti u prostorije Savjetodavne službe u Čakovcu, Zrinsko-frankopanska 9/III.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr