• Zaštićeni prostor
  • 19.04.2011.

Zasjenjivanje zaštićenih prostora

Uvjeti u zaštićenim prostorima omogućavaju uzgoj pojedinih kultura kroz cijelu godinu, ali visoke temperature, solarno zračenje i visoka relativna vlažnost zraka mogu uzrokovati teškoće u toplijim mjesecima. S konvencionalnim rješenjima kao što su razna sjenila, često se smanjuje kakvoća osvjetljenja, a usto traže dodatni rad. Kanadska tvrtka Sunarc razvila je novu tehnologiju za optimalnu osvijetljenost u zaštićenim prostorima

  • 2.780
  • 136
  • 0

Sunčevo svjetlo je izvor energije koje biljke koriste u procesu fotosinteze za stvaranje hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj. Svaka biljka ima optimalnu razinu osvjetljenja koje joj odgovara i kad proizvodi najveću količinu hranjivih tvari. U slučaju da je svjetla premalo, smanjuje se i učinak fotosinteze, a u slučaju kad su sunčevo svjetlo i toplina prejaki, može doći čak i do oštećenja tkiva biljke i smanjenja uroda. Mnogim uzgajivačima predstavlja teškoću kako smanjiti preveliku količinu svjetla i topline koja dopire do biljke u zaštićenom prostoru.

Svjetlo i sjena

U razdoblju visokih razina sunčevog zračenja, potrebno je osigurati zaštitu biljkama putem odgovarajućih načina zasjenjivanja. Cilj je proizvodnje u zaštićenim prostorima pružiti biljkama optimalne uvjete za rast i postizanje povoljnog omjera svjetla i sjene. Aktivna pjena filtrira sunčevo svjetlo i istovremeno smanjuje količinu zračenja i time kontrolira temperaturu, a biljke dobivaju potrebnu energiju iz spektra sunčevog svjetla za proces fotosinteze. Okviri za zasjenjivanje u zaštićenom prostoru napravljeni su iz dva sloja polietilenskog filma između kojih se utiskuje aktivna pjena pomoću posebnih prskalica. Što se više pjene nalazi između ta dva sloja, veća je sjena. U sumrak, zalaskom sunca i smanjenjem temperature, pjena se kondenzira i u obliku tekućine noću se cijedi s krova i bočnih panela u spremnik, gdje je pohranjena do ponovnog korištenja po potrebi i idući dan.

Optimalne temperature

Sustav senzora koji prati uvjete mikroklime unutar zaštićenog prostora regulira uključivanje prskalica s pjenom, po potrebi. Računalni softver programiran je za pojedinačnu namjenu i može se nadzirati i upravljati na daljinu. Senzori omogućuju automatsku proizvodnju pjene kontrolirajući rad generatora pjene i prskalica. Ova tehnologija stvara uvjete koji mogu varirati između 20% i 45% sjene. Raznovrsnost sustava omogućava biljkama djelomičnu sjenu ujutro i navečer (20-25%), a za vrijeme najjačeg sunčevog zračenja kad je toplina najveća, sjena može iznositi i preko 35%, a pomoću pjene, temperatura u zaštićenom prostoru može se smanjiti i do 6% više u usporedbi s konvencionalnim sjenilima.


Ovo je posebno bitno jer mnoge biljne vrste zaustavljaju proces fotosinteze u najtoplije doba dana zbog toplinskog stresa. Sustav je testiran u razdoblju od dvije godine u zaštićenim prostorima u kojima su se uzgajali rajčica i paprika. U uzgoju s ovom tehnologijom, promatrana je i kontrolna skupina s konvencionalnim učvršćenim sjenilima. Istraživači su bilježili podatke mikroklime prostora (sunčevo zračenje, temperaturu zraka i relativnu vlažnost zraka), mikroklime biljaka (temperature lista i donjeg dijela plodova) i ventilaciju (otvaranje i zatvaranje otvora za prozračivanje).

Urod veći i do 20%

Po rezultatima istraživanja, korist ove tehnologije uključuje povećanje do 12% relativne vlažnosti zraka, smanjenje učestalosti radova prozračivanja i povećanje dužine trajanja hladnije temperature koja se zadržala na plodovima, nakon završetka zasjenjivanja. Stručnjaci iz tvrtke Sunarc tvrde da se pomoću ove tehnologije urod može povećati i do 20% Uobičajene radnje u zaštićenim prostorima podrazumijevaju ventilaciju i zasjenjivanje sjenilima da bi se smanjila izloženost suncu i negativni učinak sunčevog zračenja. Prozračivanjem se mogu u zaštićene prostore uvući i različiti štetnici i pelud korova koji mogu otežati uzgoj. Pritom se često koriste i strojni ventilatori koji predstavljaju dodatni trošak. Kombinacija ove tehnologije i prirodnog prozračivanja u značajnoj mjeri popravlja iskoristivost ugljičnog dioksida u procesu fotosinteze i smanjuje toplinski stres biljaka istovremeno smanjujući utrošak električne energije.

Autor: Goran Beinrauch, dipl. ing.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Zaštićeni prostor Uzgoj Urod


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi