Zabrana klorprofama: proizvođačima veći troškovi, potrošačima skuplji krumpir

Povlačenje klorprofama na osnovi Uredbe EU komisije od 17. lipnja prošle godine, stavilo je nove obveze pred domaće proizvođače krumpira koji će sada morati uložiti značajna sredstva u zaštitu od klijanja gomolja tijekom čuvanja i skladištenja.

Prije svega u podizanje skladišnih kapaciteta kojim bi se razina čuvanja podigla na daleko veću razinu. Naime, stara zaštitna sredstva na osnovi klorprofama (Tuberite-N, Neo-Stop, Tuberprop) su bila povučena iz prodaje još 22. svibnja, a primjena zaliha je dopuštena u našoj zemlji samo do sutra, 8. listopada. Stoga je sredinom kolovoza raspisan Natječaja za tip operacije 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva - ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir".

Nikola Vidaković, direktor 'Agrovelebita', tvrtke iz općine Lovinac koja proizvodi lički krumpir, još 2015. godine zaštićen na razini EU, kaže da su se javili na spomenuti natječaj, kako bi ušli u rekonstrukciju sortirnice u Gospiću te napravili novo skladište protiv klijavosti tijekom njegova pohranjivanja. Dodao je da će to zahtijevati investiciju od najmanje osam milijuna kuna, ali računaju i na povrat 70 posto sredstva, prođu li na ovom natječaju.

Odlična godina za krumpir, loši uvjeti za vađenje 

Prema njegovim riječima, dosad jesu koristili sredstva na bazi te zaštitne tvari, ali zbog zabrane ove godine ne očekuje nikakve probleme. "Za iduću se sezonu moraju riješiti pitanja skladištenja, što će zasigurno nagodinu utjecati i na povećanje cijene krumpira uslijed osjetno većih troškova njegove proizvodnje", napominje. 

Ove jeseni očekuju nešto više od tisuću tona jestivog i sjemenskog krumpira. Radi se o jako dobroj godini, gotovo pa rekordnoj za ovo povrće u Hrvatskoj općenito. Ipak, u Lici, zadnja dva tjedna, konac rujna i početak listopada, nisu bili dobri vremenski uvjeti za njegovo vađenje. Prinosi su na 36 hektara krumpira u sastavu tvrtke, bili jako dobri, blizu 30 tona po hektara. "Što je realno uz navodnjavanje blizu 20 hektara i dobru opremu u koju je znalo biti uloženo zadnjih godina i više milijuna kuna", napominje.

EK zabranjuje klorprofam - sredstvo koje sprječava klijanje krumpira

No, uslijed nove krize, pandemije koronavirusa, iako se ona nije negativno odrazila na prodaju mladog krumpira u turističkoj sezoni sa četiri hektara u Dalmaciji (što je bilo širenje dohodovne proizvodnje za 11 stalno uposlenih na cijelu godinu), planirane investicije su ove godine morali srezati s pet na dva milijuna kuna, jer su i banke već zaoštrile uvjete kreditiranja poljoprivredne mehanizacije.

"Cilj je doći do 1.500 do 2.000 tona proizvodnje ličkog krumpira, koji je poznati brend kojega smo spasili od propadanja, jer se nekada samo u Lici prozvodilo 70.000 tona ove kulture", kaže Vidaković.   

Bez ventilacije krumpir postaje slatkast

Za kvalitetno i dugo čuvanje potrebna su specijalna toplinski izolirana skladišta s uređajima za hlađenje gomolja i aktivnom ventilacijom (uz aplikaciju za praćenje temperature i sadržaja vlage vanjskog zraka). Gomolji su 'živa bića' koja disanjem oslobađaju toplinu i čuvanjem na hrpama neprimjerene visine, bez prozračivanja, postaju podložniji negativnim fiziološkim poremećajima i razvoju patološke truleži i gnjiloće jer u hrpi temperatura mase za četiri dana naraste 1°C.

Prije dugotrajnijeg čuvanja prvo ih treba osušiti i tijekom dvotjednog razdoblja pospješiti zarašćivanje rana, a idealno bi bilo pri optimalnoj temperaturi 15° do 18°C propuhivati oko 14 dana zrak s povišenom vlagom. Nakon toga se hrpa stolnog ili jestivog krumpira za višemjesečno čuvanje tijekom zime hladi na 6° do 7°C, a onaj za čips na 8 do 9°C. Prije pražnjenja skladišta masu bi prije trebalo zagrijati na 14° do 15°C.

Nikola Vidaković: Cilj nam je s Ličkim doći do 10 posto udjela na domaćem tržištu krumpira

U praksi se urodi čuvaju u nedovoljno izoliranim prostorijama i podrumima, pa zimi često dolazi do "zaslađivanja", a naročito ako se temperatura spušta na vrijednosti ispod 6°C. Tek posljednjih dvadesetak godina pojedini proizvođači jestivog krumpira ugrađuju u skladište aktivnu ventilaciju za provjetravanje i ohlađivanje.

Zamjenska sredstva za zaštitu 

Pritom vlasnici moraju poznavati zahtjeve kapaciteta ventilatora spram propuhivanja kroz masu uskladištenog krumpira (npr. 150 kubičnih metara zraka u 1 satu na 1 tonu) te posjedovati senzore koji stalno mjere temperaturu i vlažnost vanjskog zraka i temperaturu mase gomolja u skladištu.

OPG Dodlek: Prve su krumpire proizveli dok se još oralo konjima

Umjesto povučenih sredstva iz primjene na osnovi klorprofama, Ministarstvo poljoprivrede izdat će dozvole za 'zamjenska' sredstva 1,4-Sight (metilnaftalen) i Biox-M (ulje klasate metvice). No, za primjenu ovih pripravaka potrebni su posebni uređaji te izolirana skladišta s aktivnim prozračivanjem.

Manjim se proizvođačima, kojih je sve manje, a koji ga uzgajaju samo za vlastite potrebe preporučuje da nakon vađenja krumpir odstoji barem 24 sata na hrpi u sjenovitom i ne previše vlažnom mjestu. Nakon toga je dobro gomolje probrati i sortirati ih po veličini u manje drvene ili prozračne plastične sanduke, pritom odbaciti oboljele i izdvojiti one mehanički oštećene. Prostorija za čuvanje mora biti dovoljno zamračena, nekad je to u Lici bio trap, s poželjnim rasponom temperature od 4 do 20°C.

Vidaković napominje i da je nužno podignuti prinose i kvalitetu kako bi se zadovoljile potrebe otvorenog tržišta. "Dostava ličkog krumpira u Zagreb, ali i šire, pored prodaje u trgovačkim centrima, se pokazala kao pun pogodak još prije pandemije koronavirusa", zaključuje direktor.