• OPG Erlić
  • 28.06.2021. 13:30
  • Zadarska, Tinj

Vrijedni Erlići iz Tinja na "50 dana oranja" proizveli 625 tona povrća

Tko se misli ozbiljno baviti poljoprivredom, mora raditi i proizvoditi tijekom cijele godine, kažu Erlići, što se teško može ostvariti bez navodnjavanja i dobre gnojidbe

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 4.404
  • 892
  • 1

Sve je više poljodjelaca i u Ravnim kotarima koji su napustili ili smanjili poljoprivrednu proizvodnju. Ali ima i izuzetaka. Onih koji ostaju vjerni zemlji. Takav svijetli primjer su otac Petar, majka Jadranka i sin Vedran Erlić iz Tinja, jednog od 40-ak naselja u sklopu grada Benkovca. 
Otac i sin imaju svaki svoj OPG, ali na obiteljskom imanju rade sve zajedno. "Kod nas nema ni pedlja neobrađenog", kaže Petar.

Vrijednu smo obitelj, pojačanu s mladom Benkovčankom Vanesom Vukančić, zatekli u berbi posljednje ture trešanja. Klimatološka godina, kao i ostalom sezonskom voću i povrću, nije im bila sklona. Hladna fronta početkom travnja, i to u fazi cvatnje, i njih je "uštinula", ali na 240 stabala ipak se ubralo oko tri tone ploda i to "durača" prve klase. "Kako ih je Bog dao“, kaže Petar.

Proizvodnja cijele godine

Trešnje ničim ne prskaju, tako da su ekološke, iako nemaju certifikat. "Nismo ni tražili", dodaje Vedran, ne krijući da je zadovoljan cijenom koja se ove godine kretala do 25 kuna za kilogram. Sve su prodali na veliko Veletržnici Zagreb i vodičkom trgovačkom lancu Djelo s kojima Erlići surađuju već 15 godina. Njih opskrbljuju i sa svojim ostalim proizvodima, uglavnom sezonskim povrćem i to, u posljednje četiri godine, tijekom cijele godine.

Zadovoljni su ovogodišnjom cijenom trešanja

"Tko se misli ozbiljno baviti poljoprivredom, mora raditi i proizvoditi tijekom cijele godine. Inače, nema uspjeha“, dodaje Vedran i otkriva kako su prije četiri godine podigli plastenik od 2.000 četvornih metara uloživši 500.000 kuna. Otkud novci? Pa iz vlastitog poslovanja, kaže ovaj mladi poduzetnik.

Cijeli posao realizirali su u suradnji s tvrtkom Euro-Brod d.o.o. koja je posredovala pri uvozu konstrukcije i ostalih dijelova plastenika iz Nizozemske. S ovom tvrtkom od tada surađuju i pri nabavci gnojiva. Naime, Euro-Brod je ekskluzivni zastupnik poznate izraelske tvrtke ICL koja proizvodi visokokvalitetna gnojiva. 

Kontrolirana gnojidba povrća

"Kao temelj koristimo domaće stajsko gnojivo. Iskustvo je potvrdilo da se odlično nadopunjuje s gnojivima ICL-a", kaže naš domaćin.

Koristi uglavnom Agromaster 12-12-22 i Solinure 20-20-20, te 15-5-39. Radi se o kontrolirano otpuštajućim gnojivima idealnim za ishranu biljaka. 

"Gnojiva ICL-a odgovaraju svim potrebama biljaka, vrhunske su kvalitete uz prihvatljive cijene“, rekao je Marko Ohnjec, dipl. ing. agr. iz Euro-Broda, zadužen i za distribuciju gnojiva ICL krajnjem kupcu. Marko je dostavnim vozilom osobno dovezao dogovorene količine gnojiva i u Tinj, poslovnim partnerima Erlić. 

Pojasnio je da kontrolirano otpuštajuća gnojiva imaju ključnu ulogu u poboljšanju prinosa, smanjenju gubitaka hranjivih tvari te pojednostavljenju primjene gnojiva. Ti proizvodi pomažu regulirati razinu hranjivih tvari tijekom cijelog ciklusa rasta biljke. Mlade biljke neće oštetiti prekomjerne razine soli, dok će zrele imati dovoljno ishrane do kraja ciklusa rasta. Jedna primjena kontrolirano otpuštajućih gnojiva isporučuje potrebnu ishranu koja rezultira uniformiranim rastom, optimalnim prinosom i otpornim biljkama, ili, kako kažu, najbolji rezultati uz najmanje truda. 

"Agromaster je kombinacija ICL-ove napredne tehnologije i posebno odabranih konvencionalnih granula, koja svojim otpuštanjem daje kontrolu nad dušikom i visoku učinkovitost u jednom uniformiranom proizvodu. Kombinira tehnologiju uree s omotačem od smole i mješavinom odabranih NPK komponenata", pojasnio je Ohnjec i dodao kako sadrži mali postotak klorida i natrija što održava nizak salinitet, a njegov sadržaj sulfata omogućuje pravilnu ishranu sumporom. Granule imaju manju vjerojatnost od začepljenja ili lijepljenja i ne stvaraju puno prašine.

Polako otpuštanje gnojiva kontrolira ishranu biljaka cijelo vrijeme rasta

Erlići ne kriju da su zadovoljni dosadašnjom suradnjom s Euro-Brodom. Sve svoje površine oni navodnjavaju. Imaju četiri bunara i jednu bušotinu, pa sustavom kap na kap ujedno navodnjavaju i prihranjuju svoje povrće. 

Od blitve do lubenice

No, vratimo se plasteniku i proizvodnji u zaštićenom prostoru. Od početka listopada do 15. travnja proizveli su u četiri turnusa 30 tona blitve, a sada za berbu prispijevaju rajčice. Naime, u drugog polovici travnja, posadili su 5.500 presadnica rajčice.

"Očekujemo 30 tona uroda", kaže Vedran. Kao i sve ostalo, tako i rajčicu proizvode za poznatog kupca, već spomenutih Veletržnicu Zagreb i Djelo iz Vodica koje ima više od 100 trgovina.

Iz proizvodnje na otvorenom Erlići su već realizirali vađenje i prodaju 80 tona krumpira. Početne cijena pet, a završne tri kune po kilogramu. Ovih dana počinju dozrijevati i lubenice. Na 4 ha od 18.000 sadnica nadaju se ubrati oko 400 tona tog slasnog i osvježavajućeg ploda.

"Ako ih vrane ne izbužaju“, znakovito domeće Petar. Vrane i bura su najveći problem. "Bura mrsi cimu i otkida cvitove, a vrane bužaju četrune. Namnožilo ih se toliko da su postale prava pošast", govori Petar koji ima i taktiku za umanjivanje štete od ptica. Već ubodeni četrun okrene, tako da njega bodu i dalje. Manje diraju ostale, kaže.

Bura pri cvatnji smeta i paprici. Ali, unatoč vitru u fazi cvatnje, Erlići se nadaju ubrati 20 tona. Računica je jednostavna. Svaka od 5.000 sadnica donosi u prosjeku po 4 kg ploda. 

Osim u plasteniku, uzgajaju povrće i na otvorenom polju


Svemu već rečenome valja dodati i proizvodnju zimskog povrća na otvorenome: 20 tona mrkve, 20 tona poriluka, 15 tona celera i 10-ak tona bijelog luka odnosno, kako kažu, "kapulice mlade" koju beru već u travnju, pred Uskrs, kad započinje i sezona pečene janjetine.

Ne ispunjavaju uvjete za natječaje

Osim povrća i trešanja Erlići imaju i 300 stabala maslina od kojih ih je polovica u punom rodu. Ostale su posađene prije dvije godine. U prostranom dvorištu obiteljske kuće pozornost privlači i 30-ak stoljetnih stabala koje je Petar prenio iz nekadašnjeg obiteljskog vinograda s Grudina kod Svetog Petra, ispod brda Gubovica. S vrha tog brda neprijatelji su tijekom Domovinskog rata gađali položaje branitelja, među kojima je bio i Petar i to punih pet godina. Bio je i lakše ranjen, a jednom ga je od sigurne smrti spasila kaciga. Ima li mirovinu i je li dobivao kakvu nadoknadu za nezaposlenost? 

"Ma kakvi. Ništa. Za mirovinu je tribalo ići na Ugljan u Psihijatrijsku bolnicu, dobiti potvrdu da imaš PTSP. Mnogi jesu, a ja to nisam tija. Ne bi bilo pošteno. Nisam lud", dodaje Petar uz karakterističan osmijeh. 

Upitali smo Erliće jesu li se javljali na natječaje za sredstva iz Programa ruralnog razvoja, na što je Vedran reagirao pomalo i ljutito.

"Nismo, jer nemamo uvjete. Imamo svoju zemlju, ali formalno nije na nama jedan kroz jedan. Isti problem imaju i većina ostalih Tinjana. Grad Benkovac još ništa nije uradio po pitanju sređivanja vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga. Tako da su nam ruke vezane", kaže Vedran pojašnjavajući kako se ne mogu natjecati za europska sredstva u sklopu Programa ruralnog razvoja.

No, unatoč svim nedaćama Erlići ustraju. Na svojih 50 dana oranja ili 20 hektara godišnje proizvedu 625 tona ljetnog i zimskog povrća te tri tone trešanja i isto toliko maslina. Bit će i više kad sve dođu na puni rod, složno poručuju otac Petar i sin Vedran, zadovoljni jer su svoji na svome.


Tagovi

Uzgoj povrća OPG Erlić Euro-Brod d.o.o. Plastenici Navodnjavanje Gnojidba


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na putu prema dole.
Mornari ti mašu,
žene te vole #Zrmanja #Krupa