Virus pjegavosti i uvenuća rajčice te virus mozaika krastavca čine velike štete, kako ih suzbiti

Virus pjegavosti i uvenuća rajčice (Tomato spotted wilt virus ili TSWV) te virus mozaika krastavca (Cucumber mosaic virus – CMV) u posljednje dvije godine predstavljaju najveći problem u proizvodnji rajčice, paprike, salate i krizantema, istaknula je na 4. stručnom seminaru "Hrvatsko povrće" dr.sc. Adrijana Novak predstojnica Zavoda za zaštitu bilja.

"Virus pjegavosti i uvenuća rajčice u Hrvatskoj je pronađen 1978. godine na duhanu, no nije bio toliko pristutan sve do 2015. godine, kada smo imali epidemiju, a u posljednje dvije godine sve više i više naših proizvođača javlja kako imaju problema s tim virusom. Simptomi se uočavaju na listovima, petiljkama, stabljici i plodovima, a razvijaju se između 3. i 14. dana nakon zaraze, premda ponekad inkubacija može trajati i puno duže. Na listovima dolazi do posvijetljenja tkiva ili sitnih tamnosmeđih pjega promjera nekoliko milimetara. Kod jake zaraze tkivo odumire i biljka poprima brončanu boju. Na stabljici se pojavljuju kloroze i nekroze, pa se čitava biljka uvija, vene i suši", rekla je o ovoj biljnoj virozi dr. Adrijana Novak, upozorivši kako ovaj virus izaziva ogromne ekonomske štete.

Na stručnom skupu ona je govorila i o virusu mozaika krastavca, jednom od najraširenijih i najštetnijih virusa, koji najčešće napada povrtne kulture, kakve su paprika, rajčica, krastavac, dinja, lubenica, tikva, grah, grašak i salata, te o virusu Y krumpira, vrlo agresivnom virusu, čije su posljedice nažalost, vidljive tek u skladištu.

"Ne postoje izravne mjere suzbijanja biljnih virusa. Kontrola virusa temelji se na integriranim mjerama zaštite, a prva i vrlo važna preventivna mjera je kontrola presadnica. Potrebno je osigurati prostornu izolaciju kultiviranih biljaka, a zaražene biljke treba ukloniti iz nasada što je prije moguće, kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja virusa. Bitna nekemijska mjera sprječavanja širenja je suzbijanje korova unutar i oko zaštićenog prostora, posebice korova domaćina.

Zaštita biljaka od viroza je vrlo kompleksna, pa ju stoga valja shvatiti vrlo ozbiljno od početka do kraja proizvodnog procesa, pri čemu je preporučljivo biti u kontaktu sa stručnim službama, a za uzgoj odabrati hibride ili sorte koji su otporni, tolerantni ili manje osjetljivi na te viruse", upozorila je dr. sc. Adrijana Novak na stručnom skupu o proizvodnji povrća.