Mnogi proizvođači griješe jer navodnjavaju biljke svaki dan. Gljivice vole vlagu oko korijena, pa su intenzivno zalijevanje, u kombinaciji s nešto nižim noćnim temperaturama, idealni uvjeti za razvoj patogena.
Kod mnogih povrtlara koji povrće uzgajaju na otvorenom došlo je do pojave venuća paprika i graha. Uzročnik ove bolesti na paprikama je gljivica Verticillium dahliae, a na grahu je riječ o gljivici Fusarium solani.
Zajedničko za obje jest da se pojavljuju ljeti, početkom ili u drugoj polovici kolovoza, u vrijeme najvećih vrućina kada dnevne temperature prelaze 35°C, a noćne se kreću oko 20°C.
Kod paprike koja je ustvari tropska biljka, jer voli visoke temperature i puno vode, karakteristično je da se biljke osuše za jednu noć, posebice ako su se stabljike u večernjim satima zalijevale s dosta vode. Gljivica začepi provodne žile kod korijenovog vrata zbog čega nema protoka hranjiva do nadzemnih dijelova stabljike, pa dolazi do sušenja listova, a plodovi dobiju crvenu boju uz vodenaste lezije.
Ako presiječete stabljiku poprijeko, ispod kore vidi se tamno smeđi prsten.
Mnogi proizvođači griješe jer navodnjavaju biljke svaki dan. Ovo se odnosi i na rajčicu koju se zna zalijevati svaki dan za vrijeme velikih sparina, što također ne treba raditi. Paprika treba više vode od rajčice i ona se može češće navodnjavati, svaki drugi do treći dan, osobito ako nema malča oko stabljike. Pošto gljivica voli vlagu oko korijena, odnosno, gdje se spajaju zemlja i stabljika, intenzivno zalijevanje, u kombinaciji s nešto nižim noćnim temperaturama, idealni su za razvoj patogena.
Mjere borbe nisu lake. Stručnjaci predlažu plodored i sjetvu otpornih sorata. U sistem za navodnjavanje mogu se ubaciti tekućine koje snižavaju pH tla jer mnoge gljivice vole kiseliju sredinu.
Što se tiče graha, i njega ljeti napadaju bolesti među kojima je jedna od važnijih Fusarium solani koja uzrokuje venuće stabljika. Pošto se, kao i Verticillium kod paprika, razvija u zemljištu, na kraju dolazi do propadanja korijena i sušenja cijele biljke. I ona voli visoke dnevne temperature i mnogo vlage u zoni korijena i oko biljaka.
Prvo dolazi do žutila na listovima, a zatim i sušenja stabljika, te ranijeg i neujednačenog dozrijevanja mahuna. I kod ove bolesti stručnjaci, kao mjeru borbe, predlažu plodored.
Kao i prošlih godina, i ove godine štetu u plastenicima i na otvorenom čini zelena stjenica poznata i kao smrdljivi martin (lat. Nezara viridula). Insekt napada veliki broj povrtlarskih kultura. Šteta se manifestira na plodovima tako što se pojavljuju bjelkaste ili žućkaste pjege, pojedinačne ili spojene, koje smanjuju tržišnu vrijednost plodova paprika, rajčica i ostalog povrća.
Mjere borbe protiv ovog štetnika nisu jednostavne jer je otporan na većinu insekticida.
Stjenice ne podnose začine, otjerajte ih mentom, cimetom i češnjakom
Osim začina kao što su čili paprika, ljuta mljevena paprika, cimet, biber, češnjak i crveni luk, kao i octa s sa devet posto alkohola, pojedini proizvođači uspjeli su otjerati štetnika i dobrim starim Neem uljem.
Tagovi
Autor
