Pretraga tekstova
Njemačka sezona divljeg češnjaka, kako na zapadu zovu medvjeđi luk, započela je prošli tjedan. Prvi, u plastenicima uzgojen luk stigao je u trgovine na jugu te zemlje.
Vrijeme je za čišćenje organizma, za borbu protiv proljetnog umora, vrijeme je za medvjeđi luk, srijemuš, divlji luk, šumski luk. Kako god da ga zovete, ova samonikla biljka vraća energiju medvjedima nakon zimskog sna, ona im je prvi proljetni obrok, okrepljuje ih i pruža sve što im treba. Ako je dobro za medvjede koji mogu dostići težinu 500 i više kilograma, dobar je i za ljude.
Njegovu dobrobit prepoznali su i povrtlari te ga uspješno uzgajaju u Austriji, Belgiji i Njemačkoj. Tako je njemačka sezona divljeg češnjaka, kako ga na zapadu zovu, započela prošli tjedan. Prvi, u plastenicima uzgojen luk stigao je u trgovine na jugu te zemlje.
A potražnja - ona je, kako piše freshplaza, zapanjujuća. Primjerice, u maloprodajnoj trgovini u Göppingenu se rasproda apsolutno sve što taj dan pristigne.
"Ove je godine divlji češnjak ponovo dostupan mnogo ranije. Izgleda kao da je već stiglo proljeće, iako je veljača", kaže vlasnik specijalizirane trgovine Gittler. Unatoč ranom početku sezone, kvaliteta plasteničkih proizvoda je vrlo dobra, kao i potražnja kupaca.
I da, ove se godine priroda probudila puno ranije nego inače, kao da, zapravo, nije ni spavala. Ljubitelji samoniklog bilja već uvelike uživaju u ranim plodovima livada i šuma. Ipak, medvjeđi luk kod nas još uvijek nije u fazi za branje. "Posebno nije u fazi za determinaciju onima koji nisu vični razlikovati biljke", kaže nam pouzdan izvor.
Medvjeđi luk (Allium ursinum) raste i u nizinama i u šumskom području. Stanište su često bukove šume, a voli sjenovito i vlažno tlo. Iako su svi dijelovi biljke jestivi - od lukovica do zelenih plodova, najukusniji su posve mladi listovi koje treba ubrati prije izbijanja cvijetne stapke.
Ovu biljku kupujte samo kod prodavača za koje ste potpuno sigurni da znaju što su ubrali. Također, ako se odlučite sami brati srijemuš, povedite nekoga tko se razumije u samoniklo bilje kako ne bi došlo do toga da ga zamijenite s mrazovcem, đurđicom, čemerikom ili kozlacem čije konzumiranje može uzrokovati smrt.
Srijemuš možete uzgojiti i u vrtu, a kod branja budite jako oprezni!
Ovu samoniklu biljku možete pripremiti na nekoliko načina - svjež na salatu, u juhama ili varivima. Naravno, najbolje je jesti ga u svježem stanju, no ako ga imate u većim količinama koje nećete uspjeti iskoristiti, možete ga podijeliti susjedima ili - napraviti pesto.
Na 100 grama medvjeđeg luka potrebno vam je 30 ml maslinovog ulja, 20 g tvrdog sira (parmezana ili u veganskoj verziji 20 grama delikatesnog kvasca), 20 g oraha (ili badema, indijskih oraščića ili pinjola), sol i papar po želji.
Sve sastojke lagano usitnite štapnim mikserom ili isjeckajte u blenderu do fine, kremaste teksture. Spremite u staklenku te zalijte s malo maslinova ulja. Ovako pripremljen u hladnjaku može stajati do 10 dana. Možete ga koristiti kao dodatak tjestenini, ali i u juhama, varivima.
Tagovi
Medvjeđi luk Srijemuš Pesto Recept Uzgoj Samoniklo bilje Tržnica
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 3 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/