Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Kunštović
  • 12.06.2022. 10:30
  • Krapinsko-zagorska, Bedekovčina

Većina ne zna razliku između hladno i toplo prešanog bučinog ulja, a prilična je

Danijel Kunštović radi čisto, miješano i hladno prešano ulje. Upozorava da je naišao na patvorena bučina ulja i situacije gdje se miješano prodaje pod cijenu čistoga. Savjetuje potrošače da kupuju direktno od proizvođača s kojim su izgradili međusobno povjerenje.

Foto: Vesna Mijat
  • 4.915
  • 328
  • 0

U Cerini kraj Bedekovčine živi mladi ratar Danijel Kunštović i nastavlja obiteljsku poljoprivrednu tradiciju. Otac Dragutin bavio se proizvodnjom kukuruza, a Danijel je osnovavši OPG prije četiri godine, odmah krenuo s proizvodnjom buče. Danas na 5 hektara sije buču uljaricu, na drugih 5 kukuruz, a na preostalih 2 hektara zasijana je pšenica.

"Poštujem plodored pa na istoj površini ne sijem buču iz godine u godinu nego je izmjenjujem s kukuruzom", kaže nam. 

Krenuo je u uzgoj buče raspitavši se kod kolega te čitajući dostupnu literaturu, no kaže da se najbolje uči na vlastitom iskustvu. Zemlju većinom nema svoju već ju je dobio od privatnih osoba na plodouživanje, a od općine nije ništa uzimao. Mehanizaciju je dijelom naslijedio i postepeno je obnavlja. Svake godine dokupi ili zamijeni dotrajali dio Ulažući vlastitu zaradu. I tako polako uz pomoć svoje obitelji gradi vlastitu priču o bučinom ulju koju se zbog dobi svoje djece još nije odlučio odabrati kao primarni izvor prihoda.

Nema alternative za stjecanje vlastitog iskustva

Sije sorte Gleisdorf i hibrid Rustikal nabavljen iz Austrije. "Sadni materijal nabavljamo u uljari ili kod RWA. Domaća buča je nekaj drugo. Sijali smo i nju, biljaka bude, ali je buča daleko manje“, priča. Rustikal mu se pokazao otporniji i bolji jer daje više koštica i ulja, Gleisdorf je pak kvalitetniji.

Svoje nasade štiti od monilije, pepelnice i tvrdoglavih korova. "Svake godine mijenjam preparate pa uz pomoć kolege iz poljoapoteke tražim one koji čine najbolje mojem nasadu. Kako nemam ništa ograđeno, srne i zečeve mogu samo gledati dok mi uništavaju urod. Kažem si, koliko pojedu-pojedu, neka im je dobar tek.“

Danas na 5 hektara sije buču uljaricu

Danijel naručuje uslugu kombajniranja u polju, a onda obitelj pere i suši golice. Uložio je vlastita sredstva u nabavku sušare i praone. Sada bi im, kaže, pasao već neki veći traktor da mogu brže odraditi posao jer im se sjetva otegne na mjesec dana.

"Pokušali smo kroz neke mjere, ali ove godine su sve bile za stočare. Ne mogu dobiti niti pola bodova“, otkriva.

Pripremljene golice obitelj skladišti i onda po potrebi vozi u uljaru u Šenkovcu ili samo prže koštice za direktnu prodaju. Ako je urod veći na tiještenje ide 200-300 kg golica pa kasnije još jer na taj način do kupca dolazi uvijek najfriškiji proizvod. "Doma stavim u inox bačve, pa ga točim po potrebi u staklene boce koje čuvam na hladnom i mračnom. Najviše prodamo preko Facebooka i preporuka. Dostavljam kad skupim određenu količinu, a na sajmove uz posao ne stižem“, pojašnjava.

Cijene i troškovi

Na svojih 5 hektara buče dobije oko 800 L ulja. Svjestan je da bi morao i bolje jer, kaže, malo je to u odnosu na prinose proizvođača iz Varaždinske i Međimurske županije. Tamo su iskusniji i zemlja je bolje pripremljena. "Ponegdje sam uzimao i zapušteno zemljište koje smo bagerima morali čistiti. Njemu treba par godina da se oporavi“, prisjeća se. Nada se da će urod rasti malo po malo. A cilj mu je uzeti još zemlje, nabaviti veću mehanizaciju i rasti polako korak po korak.

Evidentno je da puno uloženog truda stoji iza litre bučinog ulja. Zato se boca čistog toplo-prešanog prodaje za oko 140 kn/L, a hladnoga za čak 280 kn/L. "Pitaju me ponekad potrošači zašto ne prodajem po 100 kn/L ulja, pa to je nemoguće. Računajte da je samo kilogram golica na tržištu 35 kn, a za litru toplo-prešanog trebam 3 kg golica. A gdje su tek ostali troškovi?“, pita. 

Izdvaja cijenu gnojiva kao jednu od najskupljih stavki uzgoja. Prošle godine umjetno gnojivo 15-15-15 je nabavljao za 70 kn, a ove godine cijena mu je već skočila na 180 kn za 25 kg. Srećom, još koristi prošlogodišnje zalihe, a kako će dalje nije siguran. "Možda nas spasi ako se prodajna cijena kukuruza digne pa ga uspijem dobro prodati i nabaviti gnojivo. Ne znam“, napominje. 

I usluge prešanja se plaćaju oko 6-7 kn/kg. Osiguranje usjeva mu je država djelomično sufinancirala, ali nije lako gledati ovih dana u nebo nadajući se da tuča neće sravniti baš njegovu njivu. Obrađuje predio oko Bedekovčine, njive na potezu od Špičkovine do Lovrečana, a najviše zemlje ima uz brzu cestu. Još u bedekovčanskom kraju ima 2-3 proizvođača uljne buče, ali puno ljudi je sije samo za svoje potrebe.

Buču prerađuju, a proizvodi su traženi 

Usluge kombajniranja plaća 1.500 kn/ha što nije mala stavka, a troškovi nabavke boca su sve veći (oko 6 kn tamna boca, a prije su bile 4 kn).

I cijena suncokretovog ulja koje koristi za proizvodnju miješanog bučinog ulja isto je skočila u nebo ovih dana. Tako da, zaključuje Danijel prodajna cijena se niti nema prostora smanjivati, pa tko cijeni kvalitetu, kupit će. "No, ima puno potrošača koji gledaju samo cijenu pa će kupiti nešto jeftino što na kraju uopće nije čisto bučino ulje", dodaje.

Ulje i slane koštice

Radi čisto, miješano i hladno prešano ulje. Kaže, gleda sebe i ne miješa se u ono što drugi rade. "Ja znam kaj radim i znam kaj dajem ljudima. Tko hoće kupiti, kupit će. Ako mislim raditi kvalitetu, kupci mi se uvijek vraćaju“, naglašava dodajući da ako je ulje dobro skladišteno, može dulje trajati. Danijelova obitelj ga koristi za salate, a i zna ga piti na žlicu. Kupci njegovo ulje naručuju iz Rijeke, Splita i Zadra, a većina ide u Zagreb. Kunštovići najviše prodaju miješanog jer je najjeftinije, a hladno prešano je ekskluzivna roba i kupuju je samo oni koji su itekako svjesni njegovih prednosti. No, prema njegovim riječima, većina ne zna čemu služi.

Hladno prešano bučino ulje dobiva se postupkom prešanja tijekom kojeg temperatura prerade ne raste iznad cca 50°C. Hladnim prešanjem zadržava se većina vitamina i minerala prisutnih u bučinim golicama i samim time proizvod se smatra nutritivno vrjednijim. Za litru je potrebno 7 kg koštica, dok se za litru toplo prešanog utroši tek 3 kg koštica. Kako se hladnim prešanjem istiskuje manje ulja iz golica, ovakvo ulje je skuplje.

Zelenkaste je boje s orašastim mirisom trave. Okusom je puno bliže okusu golica nego ono dobiveno toplim prešanjem.

Bučine koštice sadrže 45-53% masti s velikim udjelom omega-6 nezasićenih masnih kiselina, oko 32-38% bjelančevina, oko 3-5% ugljikohidrata i 2-4% vlakana. Dodatno, u njemu su prisutni minerali: kalij, magnezij, kalcij i fosfor. Tu su zatim, elementi u tragovima kao željezo, cink, mangan i drugi, te vitamini kao A, B i E, te karotenoidi.

Zbog udjela selena i vitamina E, bučino ulje ima antioksidativni utjecaj i štiti tijelo od slobodnih radikala. Snižava kolesterol, posjeduje antiupalna svojstva i koristi se kao dodatna terapija za reumatoidni artritis. Bučino ulje širi krvne žile, pa snižava tlak i ojačava imunitet, djeluje pogodno na zdravlje prostate. Sadrži biljni pigment klorofil pa se čuva na suhom, tamnom i hladnom mjestu u bocama tamnog stakla. Može trajati do 12 mjeseci.

Upozorava da je naišao na patvorena bučina ulja i situacije gdje se miješano prodaje pod cijenu čistoga. Savjetuje potrošače da kupuju direktno od proizvođača s kojim su izgradili međusobno povjerenje.

U planu mu je širenje, ali zapinje kod traženja raspoloživih obradivih površina. Male su parcele, često udaljene jedna od druge, a vlasnici se često boje da će ostati bez svoje zemlje ako ju daju na korištenje. Sin mu za sada želi pomagati u proizvodnji, ali daleko je još trenutak kada će odabrati svoj životni poziv. Danijel se potajno nada da će se poljoprivreda na njegovom gospodarstvu nastaviti.

Zagorsko bučino ulje

"Ne pratim politiku, čim dalje od nje. Najbolje mi je ne zamarati se s drugima. Ja za sebe i to je to. U okolici Bedekovčine ima još 3-4 proizvođača bučinog ulja. Razmišljamo lokalno o udruživanju kao što je Varaždinsko bučino ulje. Malo sam skeptičan, ali kolege su me pitali. Možda da osnujemo udrugu Zagorsko bučino ulje?“ razmišlja Danijel.

Uzgoju tradicionalnih ratarskih kultura pšenica i kukuruz, dodao je i buču 

Jedan veći proizvođač je već otvorio svoju vlastitu trgovinu u Zagrebu i uspio ući u domaći trgovački lanac. Neki prodaju svoje ulje i preko uljomata, ali na promociji uljomata se tek treba poraditi. Dobra bi ideja bila da lokalni proizvođači bučinog ulja otvore vlastitu trgovinu po uzoru na poznati Međimurski štacun. Na taj način i dalje bi mogli zadržati direktniji kontakt s krajnjim kupcem, a opet zajednički nastupati na tržištu. "U Međimurju su više bazirani na prodaju koštica uljarama. Razmišljao sam i o toj opciji, al bi mi bilo žal jer gubim kontakt s kupcima. Zadnje 3 godine sam stvorio svoj krug vjernih kupaca", ponosan je. 

Nada se dobrom ovogodišnjem urodu i dobrim cijenama, a potrošačima ponavlja da kupuju samo kvalitetu i to direktno od hrvatskog proizvođača.


Fotoprilog


Tagovi

Buča uljarica Uljna buča OPG Kunštović Danijel Kunštović Bedekovčina Bučino ulje Hladno prešanje


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Novoj Gradiški na Danu polja pivarskog ječma tvrtke Axereal. Uskoro više... 😉🌾